U SJEĆANJE na oslobođenje Knina, središta srpske pobune od početka 1990-ih, u vojnoredarstvenoj akciji "Oluja", Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Prije devet godina na staroj se kninskoj tvrđavi točno u podne zavijorio dvadesetmetarski hrvatski stijeg koji su u do tada okupirani grad donijeli hrvatski vojnici, kao simbol slobode ne samo za Knin već i druga područja koja su u "Oluji" oslobođena od pobunjenih Srba.

Oslobođenje Knina označilo je i kraj paradržave koju su, prozvavši je "Krajinom" i u nakani njezina priključenja Srbiji, pobunjeni Srbi uz pomoć bivše JNA početkom 1990-ih proglasili na okupiranim područjima, nedugo nakon prvih hrvatskih višestranačkih izbora.

Smak te paradržave, koja je nešto više od četiri godine počivala na progonu Hrvata i drugih ne-Srba te pljački i teroru, počeo je 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro, a u samo 84 sata u "Oluji" je oslobođeno okupirano područje od Svetog Roka, preko Gračaca, Benkovca i Plitvica te Knina, kao i cijela Lika i Banija.

U najopsežnijoj vojnoj akciji u Domovinskom ratu, u kojoj je s obje strane sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno.

O uspješnosti akcije 7. je kolovoza javnost izvijestio tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, rekavši kako je akcija u bivšim sektorima "Sjever" i "Jug" završena, da je uspostavljena kontrola hrvatskog teritorija i ustavnopravni poredak.

"Oluja" je velikim dijelom pozitivno utjecala i na reintegraciju istočne Slavonije i Podunavlja, a time i vraćanje cijele Hrvatske u matične granice tri godine kasnije.

U znak sjećanja na tu veliku vojnu pobjedu, ali i kao znak zahvalnosti hrvatskm vojnicima koji su položili život u obrani Domovine, cijela Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvlanosti.

U Kninu cijela Vlada i predsjednik Mesić

Središnja proslava Dana pobjede i domovniske zahvalnosti počela je u Kninu polaganjem vijenaca ispred Središnjega križa na kninskom groblju.

Vijence za poginule branitelje položili su najviši predstavnici državne vlasti - predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Ivo Sanader, s potpredsjednicima Andrijom Hebrangom i Jadrankom Kosor, a u ime Hrvatskog sabora predsjednik Vladimir Šeks.

Vijence su također položili i predstavnici svih stranaka i različitih udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Središnjim svečanostima proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti bila je nazočna gotovo cijela Vlada, zatim predstavnici vojske, Crkve i svih udruga proizašlih iz Domovinskoga rata i drugi gosti.

Vjerski obred na groblju održao je fra Petar Klarić, gvardijan samostana sv. Ante u Kninu.

Nakon polaganja vijenaca u crkvi sv. Ante u Kninu služena je misi za poginule branitelje, koju je predvodio župnik fra Ivan Nimac.

Župnik Nimac u propovijedi je naglasio kako je današnji blagdan "simbol pobjede i zahvaljivanja, koji su vrlo značajni, jer pobjeda predstavlja borbu, a ona se od iskona vodila između dobra i zla".

"Mnogi nisu vjerovali u našu pobjedu u Domovinskom ratu i bili su protiv nas, ali nama je sigurnost dala samo vjera. I dogodila se pobjeda nad zlom. Upravo ta vjera, koja nam je u ratu pomogla, i dovela nas do pobjede, može biti najvažniji oslonac u miru, a ovoj našoj naciji, najpotrebniji su upravo ljudi vjere", kazao je, uz ostalo, u propovijedi župnik Nimac.

Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu nastavlja se svečanim podizanjem državnog stijega na Kninskoj tvrđavi uz izvođenje hrvatske državne himne te otvaranjem izložbe radova djece poginulih hrvatskih branitelja"Djeca rata za djecu mira", u kapelici Svete Barbare.