U SVIJETU koji se sve češće suočava s ekstremnim vrućinama sve više ljudi traži osvježenje u vodi. No ne čine to svi samo iz potrebe za osvježenjem, već sve češće i iz uvjerenja da im koristi zdravlju – kako psihičkom tako i fizičkom. Jedan od najočitijih primjera jest kupanje u hladnoj vodi, često zimi, koje više nije tradicija samo u nordijskim zemljama, već je sve popularnije posvuda u svijetu, uključujući i Hrvatsku.

U češkom filmu Baka od leda (Bába z ledu), glavna junakinja Hana, umirovljena knjižničarka, počinje prakticirati zimsko kupanje u ledenom jezeru na temperaturama oko nule nakon što upozna neobičnog muškarca koji se time redovito bavi. U brojnim gradovima, od Pule, preko Opatije do Šibenika, Zadra i Splita, redovito se održavaju zimska kupanja, od kojih su neka novogodišnja.

Psihološka dobrobit hladne vode nije mit

Što kažu znanstvena istraživanja o utjecaju hladne vode na um?

Hladno kupanje širom svijeta prakticiraju sportaši, rekreativci, pa čak i budistički monasi koji ritualno ulaze pod ledene slapove u sklopu duhovnih vježbi. Svi oni tvrde da ih hladna voda ne samo razbuđuje nego i opušta, a znanstvenici posljednjih godina sve više istražuju što se događa s mozgom i tijelom kada uronimo u hladnu vodu.

Ljudi koji se redovito izlažu hladnoj vodi često opisuju osjećaj smirenosti i "mentalnog resetiranja" nakon kupanja. Taj učinak nije samo subjektivan dojam, iza njega se kriju konkretni neurofiziološki mehanizmi.

Studija objavljena u PubMed Centralu pokazala je da kratkotrajno izlaganje tijela hladnoj vodi potiče aktivaciju dijelova mozga zaduženih za emocionalnu regulaciju i kognitivnu kontrolu. To znači da se smanjuje aktivnost tzv. mreže u stanju mirovanja (DMN), koja je često preaktivna kod ljudi s depresijom i tjeskobom, posebice kod onih sklonih ruminaciji – neprekidnom prežvakavanju negativnih misli.

Vazokonstrikcija i oslobađanje hormona

Prilikom uranjanja u hladnu vodu, termoreceptori u koži detektiraju nagli pad temperature, što aktivira simpatički živčani sustav.

Prema nekim studijama (npr. 1, 2, 3), takvo izlaganje hladnoći može rezultirati povećanim lučenjem tzv. hormona sreće, poput dopamina, serotonina i endorfina, no za ozbiljnu znanstvenu potvrdu toga potrebno je provesti dodatna istraživanja.

S druge strane, povećanje razina noradrenalina tijekom uranjanja u hladnu vodu znanstveno je potvrđeno (4). Taj hormon izaziva vazokonstrikciju – stezanje glatkih mišića u stijenkama krvnih žila – čime tijelo smanjuje protok krvi u perifernim dijelovima i štiti vitalne organe od gubitka topline. On također može djelovati na um kao antidepresiv i anksiolitik.

Promjene u tijelu već nakon tjedan dana

Kako bi bolje razumjeli učinke hladne vode na tijelo, znanstvenici sa Sveučilišta u Ottawi nedavno su proveli istraživanje u kojem je deset zdravih, mladih muškaraca (23 ± 3 godine) svaki dan tijekom tjedan dana provodilo sat vremena u vodi temperature 14°C. Istraživači su pritom analizirali uzorke krvi kako bi pratili stanične procese povezane s regeneracijom i stresom.

Fokusirali su se na dva ključna biološka procesa – apoptozu i autofagiju. Apoptoza je programirana smrt stanica, odnosno mehanizam pomoću kojeg tijelo uklanja oštećene ili nepotrebne stanice. Autofagija je, s druge strane, proces recikliranja unutar stanica – stanice "pojedu" vlastite istrošene ili oštećene komponente, čime se obnavljaju i održavaju u ravnoteži.

Stresna reakcija i brza prilagodba

Već nakon prvih nekoliko dana istraživači su zabilježili porast markera apoptoze i upale. To ukazuje na to da je tijelo isprva reagiralo na hladnoću kao na potencijalno štetan podražaj. No, kako je tjedan odmicao, došlo je do izražene stanične adaptacije – apoptoza se značajno smanjila, dok se autofagija povećala (grafikon dolje).

Znanstvenici su pratili temeljnu tjelesnu temperaturu kao i stanični odgovor. (King i sur., Advanced Biology, 2025.)

"Bili smo zadivljeni koliko se brzo tijelo prilagodilo", rekao je fiziolog Glen Kenny, voditelj istraživanja. "Izlaganje hladnoći moglo bi pomoći u prevenciji bolesti i potencijalno čak usporiti starenje na staničnoj razini. To je poput finog podešavanja mikroskopskog stroja vašeg tijela", dodao je.

Njegova kolegica, fiziologinja Kelli King, ističe: "Na kraju aklimatizacijskog razdoblja primijetili smo značajno poboljšanje u staničnoj toleranciji na hladnoću. To sugerira da aklimatizacija na hladnoću može pomoći tijelu da se učinkovitije nosi s ekstremnim okolišnim uvjetima."

Zašto su apoptoza i autofagija važne?

Balans između apoptoze i autofagije od ključnog je značaja za zdravlje. Previše apoptoze može uzrokovati prekomjeran gubitak stanica, dok premalo može omogućiti preživljavanje oštećenih stanica koje mogu postati kancerogene.

Autofagija je, pak, vitalna za uklanjanje toksina i oštećenih dijelova stanica, a znanstvenici je sve češće povezuju s usporavanjem starenja i prevencijom neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.

"Naši nalazi pokazuju da ponovljeno izlaganje hladnoći značajno poboljšava funkciju autofagije – ključnog staničnog obrambenog mehanizma", rekla je Kenny dodavši da "to omogućuje stanicama da učinkovitije upravljaju stresom te bi moglo imati značajne implikacije za zdravlje i dugovječnost".

Trend je jasan

Iako je uzorak sudionika bio malen, a istraživanje kratkoročno, rezultati se uklapaju u širi trend sve većeg interesa znanosti za koristi kontroliranog izlaganja hladnoj vodi. U kombinaciji s postojećim spoznajama o utjecaju hladne vode na raspoloženje, upalne procese, metabolizam i imunosni sustav, nova istraživanja sve više potvrđuju ono što su mnogi ljubitelji hladnog kupanja znali i bez laboratorija – da hladna voda, ako se koristi pametno, može biti ozbiljan saveznik psihičkog i fizičkog zdravlja.

Hladno kupanje nije za svakoga!

Treba upozoriti da hladno kupanje nije preporučljivo za osobe s kardiovaskularnim bolestima, posebno one koje imaju visok krvni tlak, srčane aritmije ili anginu pektoris, jer nagla vazokonstrikcija i porast krvnog tlaka mogu izazvati ozbiljne komplikacije poput srčanog udara.

Također, trebale bi ga izbjegavati osobe s epilepsijom, nereguliranim dijabetesom, Raynaudovim sindromom i problemima s termoregulacijom. Trudnice, starije osobe s kroničnim bolestima te svi oni koji se nisu prethodno postupno privikavali na hladnoću, trebali bi se prije pokušaja savjetovati s liječnikom.