NEMA sumnje da danska premijerka Mette Frederiksen, jedna od najutjecajnijih europskih političarki, na sutrašnjim parlamentarnim izborima vodi svoje Socijaldemokrate prema još jednoj izbornoj pobjedi, no sve ukazuje da će to biti najlošiji izborni rezultat vodeće danske političke stranke još od 1903. godine.

Posljednje ankete pokazuju da će Socijaldemokrati osvojiti oko 20 posto glasova, čak sedam posto manje nego prije četiri godine, te da će umjesto sadašnjih 50, u novom sazivu Folketinga imati samo 34 mandata. Danski parlament ima 179 zastupnika, od kojih se 175 bira u Danskoj, dva na Grenlandu i dva na Farskim otocima. Izborni prag je dva posto.

Nemoguće je sastaviti vladu bez šire koalicije

Ovako nizak izborni prag pridonosi vrlo fragmentiranoj parlamentarnoj sceni, u kojoj trenutačno Socijaldemokrati imaju 50 zastupnika, a još sedam stranaka raspolaže s devet do 23 mandata. U takvim okolnostima gotovo je nemoguće osnovati vladu bez najmanje tri stranke u koaliciji.

Tako Frederiksen od 2022. godine vodi kompromisnu koalicijsku vladu, u kojoj su još centristička Umjerena stranka i liberalni Venstre. Sve tri stranke u anketama stoje bitno lošije nego prije četiri godine. Umjesto dosadašnjih 89 mandata, zajedno vjerojatno neće imati više od šezdesetak zastupnika. Prilično je izvjesno da se sadašnja koalicija neće nastaviti.

"U očima birača, ova je vlada bila potpuni neuspjeh"

"U očima birača, ova je vlada bila potpuni neuspjeh i pretrpjet će težak poraz. Pregovori o novoj koalicijskoj vladi mogli bi biti vrlo komplicirani, jer ćemo vjerojatno imati sasvim drugačiju raspodjelu mandata u parlamentu. Zbog toga će sutrašnji izbori umnogome biti povijesni", rekao je Noa Reddington, politički komentator danskog televizijskog kanala TV2.

U Danskoj postoji načelo negativnog parlamentarizma. To znači da danska vlada ne mora imati aktivnu većinu za sebe, ali ne smije imati većinu protiv sebe u Folketingu. Ako je 90 ili više zastupnika protiv vlade, ona može pasti. Ključ opstanka premijera, dakle, nije pozitivna potvrda većine, nego izostanak većine koja bi vladu srušila.

Ni dosadašnja vlada nije imala 90 ruku u parlamentu, ali je uživala podršku četiriju zastupnika s Grenlanda i Farskih otoka, što je bilo dovoljno da opstane četiri godine. Mette Frederiksen rekla je za TV2 da nakon utorka Socijaldemokratima preostaju dvije mogućnosti: koalicija slična sadašnjoj ili šira suradnja više stranaka lijeve orijentacije.

Grenlandska kriza kao kratkotrajna prednost

Socijaldemokrati su potkraj 2025. godine u anketama imali podršku tek 16 posto biračkog tijela, no onda je započela grenlandska kriza koja je očekivano pridonijela popularnosti vlade. Zbog toga je Frederiksen odlučila sazvati izbore već u ožujku, iako je mogla pričekati sve do studenoga.

Ipak, u međuvremenu su se tenzije oko Grenlanda smirile i u prvi plan su izbile domaće teme poput imigracije, zelene tranzicije, porasta troškova života i dodatnog oporezivanja bogatstva koje predlažu Socijaldemokrati, a konzervativne i liberalne stranke mu se snažno protive.

Glavni pretendent na premijersku poziciju s desnice je Troels Lund Poulsen, lider liberalnog Venstrea i sadašnji ministar obrane u vladi Mette Frederiksen. No ankete pokazuju da centristička desnica teško može osvojiti više od 80 mandata, pa je Poulsen izjavio da bi bio zadovoljan s bilo kakvom desničarskom vladom bez Socijaldemokrata. Drugim riječima, spreman je na suradnju s populistima iz Danskih demokrata i nacionalističkom Danskom narodnom strankom.

Rasmussen drži ključeve izborne pobjede

Po svemu sudeći, ključeve izborne pobjede i sastavljanja vlade drži ministar vanjskih poslova i lider Umjerene stranke Lars Løkke Rasmussen. Iako je u dva mandata već bio danski premijer, kao nekadašnji vođa Venstrea, i ima dosta političkog iskustva, Rasmussen je svjestan da s 12 stranačkih zastupnika, koliko mu predviđaju ankete, teško može do premijerske dužnosti, ali ostaje u dobroj poziciji za pregovore s obje strane. Već je naglasio da može pregovarati sa svim strankama, osim s Danskom narodnom strankom.

Mandati s Grenlanda i Farskih otoka također bi mogli biti presudni, jer ankete pokazuju da je ravnoteža među blokovima vrlo ujednačena i svaki mandat mogao bi odlučivati. Farski otoci tradicionalno naginju desnici, dok Grenland obično bira ljevicu. No izvjesno je da će ta četiri zastupnika glasanju pristupiti pragmatično, čitaj: tko ponudi više, njemu ide glas.