EUROPSKI su diplomati ovog tjedna u Moskvi upozorili Kremlj da je NATO spreman odgovoriti na daljnja kršenja zračnog prostora maksimalnom silom, uključujući i obaranje ruskih aviona, potvrdili su Bloombergu dužnosnici upoznati s razgovorima.

Napeti sastanak u Moskvi

Na napetom sastanku u Moskvi britanski, francuski i njemački izaslanici iznijeli su zabrinutost zbog incidenata u kojima su tri borbena aviona MiG-31 prošlog tjedna preletjela estonski zračni prostor, rekli su dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer su razgovori vođeni iza zatvorenih vrata. Nakon razgovora zaključili su da je povreda zračnog prostora bila namjerna taktika, koju su naredili ruski zapovjednici.

Ruski su dužnosnici negirali da su njihovi avioni ušli u estonski zračni prostor te tvrde da ne pokušavaju testirati NATO. Za zaseban incident u kojem su dronovi ušli u poljski zračni prostor rekli su da se radilo o pogrešci. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ovaj tjedan da ruski vojni letovi poštuju međunarodna pravila.

Serija kršenja zračnog prostora NATO-a

Članice NATO-ovog istoka suočile su se ovog mjeseca sa serijom kršenja zračnog prostora koja predstavljaju neviđen test odlučnosti Saveza u trenutku kada Vladimir Putin pojačava napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, a američka potpora Kijevu pokazuje znakove kolebanja.

Predsjednik Donald Trump ovog je tjedna pozvao Ukrajinu da povrati sav teritorij koji je zauzela Rusija “uz potporu Europske unije”, pritom opisujući ulogu SAD-a primarno kao prodaju oružja koje saveznici mogu poslati na bojišnicu.

Na rubu eskalacije

Detalji sastanka u Moskvi pokazuju da je Putinu upućeno snažnije upozorenje o nizu preleta i upada dronova nad istočnom Europom te otkriva kako obje strane igraju na rubu eskalacije.

Tijekom razgovora jedan je ruski diplomat Europljanima rekao da su upadi odgovor na ukrajinske napade na Krim, naveli su dužnosnici. Kremlj pak poručuje da takve operacije ne bi bile moguće bez potpore NATO-a te da Rusija stoga smatra da je NATO, uključujući i europske zemlje, već u sukobu s Rusijom.

Rusi vodili detaljne bilješke

Prema izjavama dužnosnika, ruska je strana vodila opsežne bilješke tijekom razgovora, što je europski tim navelo na nagađanje da su njihovi diplomati dobili upute da detaljno izvještavaju o stavu NATO-a prema lancu zapovijedanja.

Njemački je vladin dužnosnik potvrdio da se sastanak održao te da su veleposlanici jasno poručili Moskvi da takvi upadi moraju prestati. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je jučer da koordinira s Parizom, Londonom i Varšavom te podržava “sve mjere koje su potrebne”.

Britanski i francuski glasnogovornici zasad nisu mogli odmah komentirati sastanak. Predsjednik Emmanuel Macron odbio je u intervjuu za France 24 precizirati kako bi NATO odgovorio na daljnje upade.

Sve je više incidenata

Članak 4 Sjevernoatlantskog ugovora, koji pokreće konzultacije zbog percipirane prijetnje, u povijesti Saveza aktiviran je samo devet puta od osnutka 1949. - a dva puta dogodilo se to upravo ovog mjeseca nakon incidenata u Poljskoj i Estoniji. Danske su vlasti jučer najavile da razmatraju isto dok istražuju moguću rusku ulogu u napadima dronova koji su poremetili zračni promet, iako Kremlj ponovno negira sudjelovanje.

“Namera je stvoriti podjele i uplašiti nas”, rekao je novinarima jučer danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard. “Prijetnja hibridnim napadima ostaje s nama.”

"Rusija nas testira"

Nagli porast takvih aktivnosti podudara se s mišljenjem nekih sigurnosnih dužnosnika da bi Moskva, čiji rat protiv Ukrajine ulazi u četvrtu godinu, vjerojatno izbjegla konvencionalni napad na Zapad, a umjesto toga izvela hibridnu operaciju s namjernom nejasnoćom o podrijetlu i motivima.

“Rusija nas testira, testira našu spremnost, testira našu odlučnost da uzvratimo”, rekao je u ponedjeljak u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a, litavski predsjednik Gitanas Nausėda. “Mislim da je vrlo važno pokazati solidarnost i što je još važnije, brzu reakciju.”

Europa pred dilemom

Ipak, nejasnoće oko Putinovih namjera postavljaju europske dužnosnike pred dilemu: kako odgovoriti a da se ne pokrene neželjena eskalacija i da se ne naruši jedinstvo Saveza. Trump je podržao čelnike NATO-a, uključujući poljskog premijera Donalda Tuska, koji su zatražili odlučniji stav i mogućnost obaranja ruskih zrakoplova, dok je njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio da bi saveznici mogli "upasti u Putinovi zamku eskalacije" ako počnu pucati po ruskim letjelicama.

“Ako NATO obori ruski zrakoplov pod izlikom navodnog kršenja zračnog prostora, to će biti rat”, izjavio je ruski veleposlanik Aleksej Meškov jučer u eteru francuskog radija RTL.

Praktični problemi i manjak resursa

Incidenti su, osim političkog, otkrili i praktične probleme u obrani istočnog krila NATO-a. Rumunjske su vlasti 13. rujna pratili ruski dron koji je prešao njihov zračni prostor i ostao u njemu 50 minuta. Iako su ga nadzirala dva zrakoplova F-16, odluka da se ne obori, zbog rizika od pada krhotina, izazvala je kritike.

“Kada je u pitanju vaša sigurnost, nema većeg prioriteta od pokazivanja onima koji vas testiraju da ste sposobni zaštititi svoj zračni prostor”, rekao je bivši rumunjski predsjednik Traian Băsescu za postaju Digi TV. Vijeće za nacionalnu obranu Rumunjske tek je u četvrtak odobrilo pravila za angažman pri obaranju zrakoplova. Za vlasti u Bukureštu dilema je i nedostatak financijskih sredstava i prikladne opreme, rekli su dužnosnici upoznati s pitanjem.

Obaranje drona zrakoplovnim projektilima, kao što je nedavno učinjeno u Poljskoj, skupo je i neefikasno, napominju službenici. Potrebniji su sustavi djelovanja protiv dronova slični onima u Ukrajini te nesmrtonosni instrumenti poput ometanja i kibernetičke kontrole, zaključuju stručnjaci.