ČINILO se da vodeći kineski dužnosnici nisu u potpunosti shvaćali snagu umjetne inteligencije u srpnju 2023. godine. U zraku se tada osjećala gospodarska tjeskoba. No kada smo samo 19 mjeseci kasnije ponovno posjetili Kinu, optimizam je bio opipljiv, za The New York Times piše Eric Schmidt, bivši izvršni direktor i predsjednik Googlea.

Razgovorima su dominirali DeepSeek i drugi chatbotovi temeljeni na umjetnoj inteligenciji. Električni automobili jurili su ulicama, dok su aplikacije nudile dostavu hrane dronovima. Humanoidni roboti tvrtke Unitree plesali su i vrtjeli marame na pozornici tijekom "Gala proljetnog festivala", najgledanijeg televizijskog programa u Kini, što je toj tvrtki preko noći osiguralo opću popularnost.

Amerika više nije u prednosti

S takvom zemljom imamo posla. Kina je već ravnopravna ili čak ispred SAD-a u brojnim tehnologijama, osobito na području umjetne inteligencije. Također je stekla stvarnu prednost u načinu širenja, komercijalizacije i proizvodnje tehnologije. Povijest nam pokazuje da oni koji najbrže usvoje i šire neku tehnologiju pobjeđuju.

Stoga nije iznenađujuće što je Kina odlučila snažno odgovoriti na nedavne američke carine. Kako bismo pobijedili u utrci za budućnost tehnologije, a time i u borbi za globalno vodstvo, moramo odbaciti uvjerenje da je Amerika uvijek u prednosti, piše Schmidt.

Kina je dugo kasnila s ulaskom u igru. Kada je Steve Jobs 2007. predstavio prvi Appleov iPhone, internetska revolucija jedva je započela preko Pacifika: tek je oko 10 posto kineskog stanovništva bilo online, dok je tehnološki div Alibaba bio udaljen još sedam godina od izlaska na newyoršku burzu.

Činilo se da utrka u području umjetne inteligencije slijedi stari obrazac. Pojava ChatGPT-ja u San Franciscu u studenom 2022. dovela je do niza chatbotova imitatora u Kini, od kojih je većina zaostajala godinama. Međutim, kao i kod pametnih telefona i električnih vozila, Silicijska dolina nije predvidjela da će Kina pronaći način da brzo razvije jeftin, ali vrhunski konkurentan proizvod.

Današnji kineski modeli vrlo su blizu američkim verzijama. Zapravo, DeepSeekova nadogradnja njegova velikog jezičnog modela V3 iz ožujka prema određenim testovima najbolji je model za zadatke koji ne uključuju složenije zaključivanje.

Kineske tvrtke nude AI modele besplatno

Ulog ove tehnološke utrke je velik. Vodeće američke tvrtke uglavnom razvijaju vlasničke modele umjetne inteligencije i naplaćuju pristup njima, dijelom zato što njihovo treniranje košta stotine milijuna dolara.

Kineske tvrtke za umjetnu inteligenciju proširile su svoj utjecaj slobodno distribuirajući svoje modele za javnu upotrebu, preuzimanje i modifikaciju, što ih čini dostupnijima istraživačima i programerima diljem svijeta.

Aplikacije kineskih online trgovina Shein i Temu te društvenih platformi RedNote i TikTok već su među najviše preuzimanima globalno. Ako tome dodamo kontinuiranu popularnost kineskih besplatnih modela umjetne inteligencije otvorenog koda, nije teško zamisliti tinejdžere diljem svijeta koji su ovisni o kineskim aplikacijama i virtualnim sugovornicima, s kineskim autonomnim agentima koji organiziraju naše živote te poslovanje usmjereno na proizvode i usluge pogonjene kineskim modelima.

Tijekom internetske revolucije, zapadna dominacija tržištima pomogla je američkoj digitalnoj ekonomiji narasti na 2,6 bilijuna dolara do 2022. godine. To je veći iznos od cjelokupnog današnjeg kanadskog BDP-a.

Kako bi SAD ubrao plodove nadolazeće revolucije umjetne inteligencije, za koju se očekuje da će imati veći učinak od pojave interneta, svijet mora odabrati američki tehnološki paket - algoritme, aplikacije, hardver - a ne kineski.

U samo 12 godina Kina je prošla put od "države imitatora" do svjetske sile s proizvodima vrhunske klase koji povremeno nadmašuju zapadne. Xiaomi - nekada najpoznatiji kao proizvođač iPhoneovih kopija - prošle je godine isporučio 135.000 električnih automobila, dok je Apple odustao od proizvodnje električnog vozila nakon što je tijekom deset godina potrošio 10 milijardi dolara.

Masovnu proizvodnja humanoidnih robota

Kina sada juri prema masovnoj primjeni robota, predstavljajući planove za masovnu proizvodnju humanoidnih robota; u 2023. godini ta je zemlja instalirala više industrijskih robota nego sve druge zemlje zajedno.

Usput, Kina je također razvila obilje STEM talenata, snažne opskrbne lance, nevjerojatne proizvodne kapacitete i domaći ekosustav toliko okrutno konkurentan da je jedini način opstanka neprestano poboljšavanje proizvoda.

Ta budućnost u kojoj dominira Kina već stiže - osim ako ne dođemo k sebi. Trebali bismo učiti iz onoga što Kina radi dobro. SAD mora otvorenije dijeliti svoje tehnologije i istraživanja o umjetnoj inteligenciji, brže inovirati te snažnije širiti umjetnu inteligenciju kroz gospodarstvo.

Unatoč nedavnim smanjenjima sredstava za istraživanja, SAD i dalje ima iznimne prednosti u inovacijama unutar sveučilišta i privatnog sektora. U međuvremenu, Kina još uvijek zaostaje na području poluvodiča.

Osim toga, Kina se suočava s ozbiljnim problemima, uključujući krizu nekretnina, rastući dug i slabu potrošnju građana. Međutim, ne bismo trebali podcijeniti odlučnost kineske vlade da izdrži kratkoročne ekonomske poteškoće u potrazi za tehnološkom nadmoći.

SAD je uveo ograničenja izvoza najnaprednijih čipova kako bi zaustavio kineski napredak u području umjetne inteligencije. Međutim, nedavna kineska dostignuća pokazuju da su takve sankcije zapravo potaknule kineske poduzetnike na nastavak obučavanja i komercijalizacije umjetne inteligencije.

Nacionalistička i neočekivano optimistična reakcija na carine

Tijekom putovanja u Kinu, kada je bilo riječi o američkim izvoznim kontrolama, netko se našalio: "Amerika bi trebala sankcionirati i našu nogometnu reprezentaciju kako bi postala bolja". Da, kako bi postala bolja.

Teško je prihvatiti, ali kineska tehnologija napredovala je unatoč ograničenjima jer su kineski poduzetnici pronašli kreativne načine kako učiniti više s manje. Stoga ne čudi što je kineska reakcija na američke carine nacionalistička i neočekivano optimistična: javnost se priprema za borbu i vjeruje da vrijeme radi za Peking.

Više nismo u eri kada je Kina daleko iza nas. Ako kineska sposobnost inovacija opstane, ako kineske tvrtke nastave biti otvorene te Kina do 2030. preuzme 45 posto globalne proizvodnje, sljedeće poglavlje utrke bit će bespoštedna borba na svim područjima.