SAMOUBOJSTVO američke biciklistice Kelly Catlin, koja se u petak u 24. godini ubila na kampusu sveučilišta Stanford u Kaliforniji, ponovno je aktualiziralo problem depresije u profesionalnom sportu.

Iako se točan razlog njezina samoubojstva ne zna i vjerojatno se nikad neće znati, Catlin je zadnjih dva mjeseca patila od depresije povezane s potresom mozga, a prije mjesec dana se već pokušala ubiti. Tad su je najbliži spasili, ali ovaj put nažalost nisu uspjeli.

Catlin je mjesec dana prije smrti objavila tekst na portalu Velo News u kojem je pisala o tome kako se teško nosi s usklađivanjem obveza na sveučilištu i onih u profesionalnom biciklizmu. Život joj je postao jako težak, a nakon potresa mozga postala je osjetljiva na svjetlo, imala je teške glavobolje te se počela povlačiti u sebe.

Nažalost, Kelly o svojem problemu nije javno govorila, ali brojni drugi vrhunski sportaši izašli su iz mraka u koji je Kelly upala i govorili su o svojim problemima. Popis sportaša koji su patili ili pate od depresije praktički nema kraja. Brojni su, poput njemačkog nogometaša Sebastiana Deislera, zbog toga morali završiti karijere, a velika većina u životu je proživjela neku traumu koje godinama nisu bili ni svjesni.

O tome je nedavno govorio košarkaš Cleveland Cavaliersa Kevin Love. Prvak NBA-a i dugogodišnji suigrač LeBrona Jamesa je za Players' Tribune napisao veliku ispovijest o tome kako je znao ležati bespomoćno na podu sobe hvatajući zrak, a da pritom nikome o tome nije želio pričati. Kad je dotaknuo dno, obratio se klubu za pomoć koji mu je omogućio razgovor s psihijatrom.

Novac nije bitan

"Nikad nisam mislio da ću ja biti taj koji će imati takve probleme. Mislio sam da moram biti jak i sam sa sobom rješavati probleme. Ipak sam ja poznati košarkaš koji zarađuje jako puno novca i osjećao sam se kao da nemam pravo biti potišten", rekao je Love.

"Svatko od nas nešto prolazi i siguran sam da je puno igrača u ligi koji se bore s takvim problemima. Najvažnije o tome s nekim razgovarati jer si sami ne možemo pomoći. Ja sam u razgovoru s psihijatrom došao do spoznaje da me smrt bake pogodila do mjere koje uopće nisam bio svjestan. Savjetujem svakome da razgovara s nekim, to će vam sigurno pomoći", dodao je Love.

Najbolja tenisačica svih vremena Serena Williams proživjela je traumu teškog poroda tijekom kojeg je skoro umrla. O tome, ali i o postporođajnoj depresiji govorila je otvoreno na društvenim mrežama i u časopisu Vogue.

"Možda vam je teško vjerovati da se najbolja tenisačica u povijesti može osjećati bilo kako drukčije nego superzvijezda. No i najveći mogu pasti na dno. Doslovno sam između treninga morala dojiti svoju Olympiju i u jednom trenutku samo počela razmišljati o tome da nisam dobra majka. To me ubijalo, ali sam se otvorila prema svojim najbližima i spasila se", rekla je Serena.

Na svojim zadnjim Olimpijskim igrama, u Riju 2016. godine, Michael Phelps osvojio je pet zlatnih i jednu srebrnu medalju. S ukupno 28 olimpijskih medalja izgledao je kao da mu je svijet pod nogama.

"Nisam želio biti živ"

"Kad sam se vratio kući iz Rija sjedio sam u sobi po četiri, pet dana. Nisam nikoga želio vidjeti i nisam želio biti živ. Počeo sam razmišljati o samoubojstvu, a to je stvarno strašno. Shvatio sam da ne mogu sam", rekao je Phelps 2017. godine.

Povezao se s kolegicom iz američke reprezentacije Alisson Schmitt koja je osvojila osam medalja i također se borila s depresijom. Imala je bratića koji je počinio samoubojstvo dok je bila tinejdžerka.

"Psihička bolest je nešto s čime se nosite svaki dan. Ne možete se izliječiti, a to što idete kod psihijatra ne znači da ste izliječeni. Imate boljih i lošijih dana. Liječenje je pronalaženje načina kako da se s time nosite", rekla je Schmitt.

Prema istraživanju njemačkih stručnjaka iz 2016. godine, čak 20 posto mladih sportaša, uglavnom individualnih, ima neki oblik psihičkog problema. Kod običnih ljudi prosjek je između 9 i 12 posto. 

Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb (radi od 0 do 24 sata): 01 2376 335

Plavi telefon: 01 4833 888

Psihološki centar TESA: 01 4828 888