VODA iz slavine u Zagrebu često ostavlja bijele tragove na kuhalima i slavinama, pa se mnogi pitaju - pijemo li zapravo previše kamenca i može li nam to štetiti?

Što zapravo znači da je voda "puna kamenca"?

Zagrebačka voda smatra se srednje tvrdom do tvrdom, ovisno o dijelu grada. "Kamenac" koji vidimo u kuhalu ili na tuš kabini zapravo su minerali - ponajprije kalcij i magnezij - koji se talože zagrijavanjem vode.

Drugim riječima, kamenac nije prljavština niti kemijski dodatak, nego prirodni sastojak podzemne vode. Zagreb se vodom opskrbljuje iz vodocrpilišta uz Savu, a ta voda prirodno sadrži više minerala jer prolazi kroz slojeve tla i stijena.

Tvrda voda tehnički znači višu koncentraciju otopljenih minerala. Ona može stvarati naslage u cijevima i kućanskim aparatima, ali to ne znači automatski da je zdravstveno problematična.

Je li tvrda voda loša za zdravlje?

Za većinu ljudi - nije. Kalcij i magnezij su esencijalni minerali koje svakodnevno unosimo hranom, a voda može biti dodatni, iako relativno mali, izvor tih nutrijenata. Ne postoje dokazi da konzumacija tvrde vode kod zdravih osoba uzrokuje bubrežne kamence ili druge bolesti.

Česta je zabluda da "pijemo kamenac" koji se taloži u tijelu. Naslage koje vidimo u kuhalu nastaju procesom zagrijavanja i kemijskom reakcijom minerala - to se ne događa na isti način u ljudskom organizmu. Tijelo regulira razinu minerala putem bubrega i mokraćnog sustava.

Iznimke mogu biti osobe s određenim zdravstvenim stanjima, primjerice s ozbiljnim bubrežnim bolestima, koje ionako moraju kontrolirati unos minerala prema savjetu liječnika.

Ono gdje tvrda voda može stvarati problem nije zdravlje, nego kućanstvo - brže trošenje perilica, grijača, bojlera i potreba za češćim čišćenjem kamenca.

Ukratko, zagrebačka voda može biti "tvrda", ali to ne znači da je loša za zdravlje. Ako vam smeta okus ili tragovi kamenca, rješenje može biti filter za vodu. No iz zdravstvene perspektive, za većinu ljudi nema razloga za zabrinutost.