DOBA godine moglo bi imati značajniji utjecaj na mušku plodnost nego što se dosad mislilo. Prema novoj velikoj studiji, muškarci proizvode najkvalitetniju spermu tijekom ljetnih mjeseci, dok im plodnost opada zimi.

Istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru, kanadskog Sveučilišta Queen’s i instituta Cryos International iz Danske analizirali su uzorke sjemena više od 15.000 muškaraca. Otkrili su da je pokretljivost spermija, odnosno njihova sposobnost kretanja, dosljedno bila na vrhuncu u lipnju i srpnju, dok je najniža bila u prosincu i siječnju, prenosi Newsweek.

Uzorci su prikupljeni od muškaraca u dobi od 18 do 45 godina koji su se prijavili za doniranje sperme u razdoblju između 2018. i 2024. godine.

Isti trend u Danskoj i na Floridi

Sudionici istraživanja živjeli su u blizini klinika u dva područja s vrlo različitim klimatskim uvjetima: u Danskoj i na Floridi. Unatoč velikim razlikama u vremenskim prilikama, znanstvenici su uočili gotovo identične sezonske trendove na obje lokacije, što sugerira da promjene nisu uzrokovane isključivo temperaturom.

"Bili smo zapanjeni koliko je sezonski obrazac bio sličan u dva potpuno različita podneblja", izjavio je profesor Allan Pacey sa Sveučilišta u Manchesteru, jedan od autora studije.

"Čak i na Floridi, gdje su temperature stalno visoke, pokretljivost spermija i dalje je bila najviša ljeti, a najniža zimi. To nam govori da temperatura okoline vjerojatno nije jedino objašnjenje za te promjene", dodao je.

Nije važan broj, nego pokretljivost spermija

Studija je pokazala da se s promjenom godišnjih doba nije mijenjao ukupan broj spermija koje muškarci proizvode, već njihova učinkovitost u kretanju. Broj progresivno pokretnih spermija, onih koji su najsposobniji doći do jajne stanice i oploditi je, bio je najveći početkom ljeta, a najmanji sredinom zime. S druge strane, ukupan broj spermija i volumen sjemena ostali su relativno stabilni tijekom cijele godine.

Znanstvenici već dugo sumnjaju da kvaliteta sperme može sezonski varirati, no prethodne studije često su davale proturječne rezultate zbog malih uzoraka ili nedosljednih metoda testiranja. Ovo se istraživanje ističe jer su svi uzorci analizirani unutar sat vremena od prikupljanja i uz pomoć iste standardizirane opreme, što je povećalo pouzdanost nalaza.

Potraga za drugim uzrocima

Znanstveni tim uzeo je u obzir i vanjske temperature tijekom mjeseca prikupljanja uzoraka te u dva prethodna mjeseca, što je ključno razdoblje za razvoj spermija. Čak i nakon što su uračunali izloženost toplini, sezonski obrazac ostao je nepromijenjen.

To upućuje na zaključak da bi ulogu mogli imati i drugi čimbenici vezani uz godišnja doba, poput izloženosti dnevnom svjetlu, ritma spavanja, tjelesne aktivnosti, prehrane, razine stresa ili sezonskih bolesti.

Praktična primjena otkrića

Istraživački tim navodi kako bi ovi nalazi mogli imati praktičnu primjenu u klinikama za plodnost i za parove koji pokušavaju začeti. Saznanje o tome kada je kvaliteta sperme na vrhuncu moglo bi pomoći u planiranju testiranja plodnosti ili liječenja. Ipak, istraživači upozoravaju da na začeće utječu brojni čimbenici te da do njega može doći u bilo koje doba godine.