PROCJENJUJE se da 15.7 milijuna djece diljem svijeta do 2023. godine nije primilo nijedno redovito cjepivo. Milijuni djece preskaču rutinska cijepljenja, a prema novoj globalnoj studiji, taj bi se negativni trend mogao nastaviti i u godinama koje dolaze.

Tijekom posljednjih pedeset godina, rutinska cijepljenja protiv bolesti poput ospica, dječje paralize i tuberkuloze spasila su, prema izvješću objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, oko 154 milijuna života, većinom djece mlađe od pet godina.

Međutim, kako pokazuje ista studija, i bogate i siromašne zemlje bilježe nazadovanje u stopama cijepljenja zbog poremećaja u zdravstvenim sustavima tijekom pandemije covida-19 i sve veće prisutnosti dezinformacija o cjepivima. Stručnjaci smatraju da će nedavna smanjenja globalne pomoći dodatno pogoršati situaciju.

Posljedice mogu biti kobne

Primjerice, udio djece koja su primila cjepivo protiv ospica smanjio se u 100 zemalja između 2010. i 2019., prema analizi 11 vrsta cijepljenja u 204 zemlje i teritorija.

Posljedice mogu biti kobne. Epidemije ospica u Europi i Sjedinjenim Državama u protekloj godini usmrtile su 17 osoba i ugrozile tisuće drugih, piše Euronews.

"Ako se ovaj trend ne zaustavi, više će djece završiti u bolnici, pretrpjeti trajna oštećenja i umrijeti od potpuno sprječivih bolesti", izjavio je Andrew Pollard, voditelj Oxford Vaccine Group, koji nije sudjelovao u novoj studiji.

Analiza je otkrila da su milijuni djece ostali bez redovitih cjepiva zbog poteškoća izazvanih pandemijom između 2020. i 2023.

Procjenjuje se da 15.6 milijuna djece nije primilo cjepivo protiv ospica ili sve tri doze cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, dok 15.9 milijuna nije dobilo cjepivo protiv dječje paralize, a 9.18 milijuna nije primilo cjepivo protiv tuberkuloze.

Iako su stope cijepljenja obično više u Europi, ni ona nije imuna na ove trendove

Do 2023. godine postojalo je 15.7 milijuna takozvane "necijepljene djece" koja vjerojatno nisu primila nijedno cjepivo. To je značajan pad u odnosu na 58.8 milijuna iz 1980., ali i povećanje u odnosu na razinu prije pandemije. Danas većina te djece živi u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, iako se u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu nalazi više od 165.000 djece bez cjepiva.

Pad obuhvata cijepljenja i dalje traje. Iako su stope cijepljenja obično više u Europi, ni ona nije imuna na ove trendove.

Od 2010. godine pokrivenost barem jednim cjepivom pala je u 21 zemlji, uključujući Austriju, Belgiju, Cipar, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

"Ključno je pitanje kako poboljšati dostupnost i prihvaćanje cjepiva u područjima niskog obuhvata", izjavila je Emily Haeuser, glavna autorica studije i istraživačica pri američkom Institutu za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME).

Nalazi također pokazuju da ključni globalni zdravstveni ciljevi vjerojatno neće biti ostvareni. Zdravstveni dužnosnici željeli su prepoloviti broj djece bez cjepiva između 2019. i 2030., no do 2023. taj je cilj ostvarilo samo 18 zemalja.

"Nema sigurnosti za pojedinca bez sigurnosti za sve"

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi nedavna smanjenja financiranja globalnog zdravstva mogla dodatno ugroziti postizanje tog cilja.

"U cijelom svijetu sve je više zemalja razorenih građanskim sukobima i ratovima, a drastično smanjenje strane pomoći bogatih država, poput SAD-a i Velike Britanije, dodatno otežava dostavu cjepiva mnogim zajednicama", izjavio je David Elliman, profesor na University College London, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Unatoč svemu, istraživači pozivaju na obnovljeno ulaganje u kampanje cijepljenja, ciljane napore za borbu protiv oklijevanja i dezinformacija o cjepivima, kao i inicijative za obnovu povjerenja javnosti u zdravstvene vlasti.

"Svima je u interesu da se ova situacija popravi", rekao je David Elliman. "Poboljšati zdravlje sve djece nije samo moralna obveza, već i pitanje zajedničke sigurnosti: nema sigurnosti za pojedinca bez sigurnosti za sve."