TISUĆE djece vratile su se u školske klupe. Nakon opuštenih ljetnih dana prilagodba na školski ritam može biti naporna. Nova pravila, rasporedi i brojne obveze kod mnogih uzrokuju umor i osjećaj preopterećenosti. Roditelji često, s najboljom namjerom, dodatno pojačavaju pritisak očekujući odlične ocjene, piše Psychology Today.

Iako svi želimo da naša djeca budu uspješna, važno je ne zanemariti njihovo emocionalno i mentalno zdravlje. Osjećaj unutarnjeg zadovoljstva snažno je povezan sa školskim uspjehom, a to potvrđuju i istraživanja. Jedna studija provedena na 3.400 srednjoškolaca pokazala je da su učenici s višom razinom dobrobiti imali znatno veće šanse za bolje ocjene u narednih sedam do osam mjeseci.

Još jedno veliko istraživanje, koje je obuhvatilo više od 750.000 učenika iz Butana, Meksika i Perua, pokazalo je da su oni koji su učili o deset životnih vještina postigli bolje rezultate na nacionalnim ispitima od onih koji su pratili klasični nastavni plan.

Nažalost, dobrobit mladih sve više opada. Sve je više djece koja se osjećaju usamljeno, tjeskobno i depresivno, što ne iznenađuje jer su ti osjećaji povezani s lošijim školskim uspjehom. Iako ne postoji čarobno rješenje, postoje jednostavne, ali korisne navike koje roditelji mogu usaditi djeci kako bi ih ojačali iznutra i pripremili za uspjeh, i u školi i u životu.

Povezivanje, a ne natjecanje

Jedan od najboljih načina kako pomoći djetetu jest potaknuti ga da se usredotoči na svoje osobne snage. Stručnjaci iz područja pozitivne psihologije izdvojili su 24 temeljne snage karaktera koje su važne u svim kulturama – primjerice, kreativnost, znatiželja, ljubaznost i ustrajnost. Svi ih imamo, svatko u svojoj kombinaciji.

Kada djeca nauče prepoznati i koristiti svoje snage, osjećaju se sigurnije i autentično. Umjesto da imitiraju druge, uče biti ono što jesu. Takav osjećaj unutarnje ravnoteže povećava zadovoljstvo i motivaciju te rezultira boljim školskim uspjehom.

Fleksibilan način razmišljanja pomaže u učenju

Carol Dweck, psihologinja sa Sveučilišta Stanford, otkrila je da djeca koja vjeruju da se mogu poboljšati trudom imaju više uspjeha. Ona takvo razmišljanje naziva "rastući mentalni sklop".

Primjerice, ako dijete kaže: "Nisam dobar u matematici", naučite ga da doda riječ "još" – "Nisam još dobar u matematici." Time se šalje poruka da su znanje i sposobnosti nešto što se razvija, a ne nešto s čim se rađamo.

Kad ne ide, pomozite im da razmisle drugačije

Neuspjeh je sastavni dio učenja, ali djeca ga često doživljavaju dramatično. Osjećaju strah i tjeskobu, a misli im automatski idu prema najgorem mogućem scenariju. To je normalna reakcija, ali često nije realna.

Dr. Martin Seligman, osnivač pozitivne psihologije, savjetuje jednostavnu tehniku: neka dijete prvo zamisli najgori mogući ishod. Zatim neka razmisli o najboljem. I na kraju, neka procijeni što je zapravo najvjerojatnije da će se dogoditi.

Ova vježba pomaže djeci da se smire, razmišljaju razumno i ne zapadaju u bespotrebnu paniku.

Djeca koja se osjećaju dobro, uspijevaju više

Tijekom ove školske godine nemojte zaboraviti što je najvažnije: kako se dijete osjeća. Njegova dobrobit mora biti ispred samih ocjena. Pomognite mu da prepozna vlastite snage, potaknite ga na razmišljanje koje podržava rast i naučite ga kako da se nosi s neuspjehom. Takav pristup gradi unutarnju otpornost i daje djetetu temelj za uspjeh - ne samo u školi već i u životu.