PREHRANA muškarca prije nego što postane otac mogla bi imati dugoročne posljedice na zdravlje djeteta, pokazuje novo istraživanje. Studija objavljena u časopisu "Nutrition Research" analizirala je podatke 43 obitelji - oca, majke i novorođenčeta - iz brazilskog grada Ribeirão Preto.

Veza s ultra-prerađenom hranom

Znanstvenici su provjeravali postoji li povezanost između očeva unosa ultra-prerađene hrane i tjelesnog razvoja novorođenčeta. U tu kategoriju spadaju mesne prerađevine, zaslađena pića, pakirane grickalice, keksi i druga industrijski proizvedena hrana s aditivima koji se rijetko koriste u domaćoj kuhinji. U prehrani očeva obuhvaćenih istraživanjem takve su namirnice u prosjeku činile 30 posto ukupnog unosa kalorija.

Nakon što su uzeli u obzir faktore poput dobi, obrazovanja, pušenja, konzumacije alkohola i tjelesne aktivnosti, istraživači su utvrdili vezu. Veći unos ultra-prerađene hrane kod očeva bio je povezan s većom porođajnom težinom, višim ponderalnim indeksom koji mjeri proporcionalnost tijela, te debljim kožnim naborima na bedrima i bokovima novorođenčadi.

Zajednička odgovornost roditelja

Rezultati upućuju na to da briga o zdravlju prije začeća nije isključivo odgovornost majke. Daniela Sartorelli, profesorica na Medicinskom fakultetu Ribeirão Preto Sveučilišta u São Paulu i koordinatorica studije, poručila je da bi i budući očevi i majke trebali usvojiti zdrave navike prije planiranja trudnoće.

"Naši podaci sugeriraju da bi se i majka i otac trebali zdravo hraniti u razdoblju prije začeća", izjavila je Sartorelli za Newsweek.

Napomenula je da se studija bavila utjecajem prehrane na zdravlje novorođenčadi, ali je istaknula kako su ranija istraživanja već povezala očevu tjelesnu težinu, vježbanje te konzumaciju alkohola i duhana sa zdravljem djeteta. "Stoga se preporučuje da i buduća majka i otac usvoje zdrav način života prije začeća", dodala je.

Sartorelli je također naglasila da ovi nalazi idu u prilog preporuci o ograničavanju unosa ultra-prerađene hrane. "Podaci ukazuju na to da bi budući roditelji trebali izbjegavati ultra-prerađenu hranu u razdoblju prije začeća. Ne postoji sigurna granica za konzumaciju ovih namirnica pa ih je preporučljivo potpuno izbaciti iz prehrane", objasnila je.

Mogući biološki mehanizmi

Autori studije smatraju da se utjecaj oca ostvaruje putem epigenetičkih promjena. Riječ je o modifikacijama koje utječu na funkciju gena, ali ne mijenjaju samu strukturu DNK. Jedan od mogućih mehanizama uključuje gen IGF-II, koji dijete nasljeđuje od oca i koji ima ključnu ulogu u rastu fetusa. Prethodne studije pokazale su da prehrana i pretilost mogu promijeniti regulaciju tog gena kroz proces metilacije DNK.

Istraživanje je otkrilo da prehrana majke i oca na različite načine utječe na rast novorođenčeta. Dok je veća konzumacija ultra-prerađene hrane kod očeva bila povezana s većom porođajnom težinom, kod majki je u ranoj trudnoći bila povezana s manjom porođajnom težinom, manjom duljinom djeteta i manjim opsegom glave.

Autori navode da ti suprotni rezultati vjerojatno odražavaju različite biološke putove kojima zdravlje majke i oca utječe na razvoj ploda.

Potrebna su daljnja istraživanja

Znanstvenici su upozorili da je studija provedena na malom uzorku i da se oslanjala na sjećanje ispitanika o prehrani, a ne na izravno praćenje. Prehrana očeva procjenjivana je tijekom trudnoće i korištena je kao pokazatelj njihovih navika prije začeća.

Zbog tih ograničenja, rezultate treba tumačiti s oprezom jer ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, autori zaključuju da nalazi naglašavaju važnost uključivanja očeva u razgovore o zdravlju prije začeća i planiranju obitelji. Ako se potvrde u većim istraživanjima, ovi bi rezultati mogli dodatno učvrstiti dokaze da prehrana muškaraca prije začeća sudjeluje u oblikovanju zdravlja njihove djece od samog početka.