Foto: Shutterstock

PLAČ sasvim male bebe nije isto što i plač dvogodišnjaka. Plač kod male bebe jedini način je način da vam beba kaže kako joj je nešto potrebno.

Paradoks je u tome što bebe puštamo da plaču i tako ih želimo naučiti da ne plaču, odnosno da manje plaču, a činjenice govore sasvim suprotno: što prije roditelji, osobito mame, iziđu ususret zahtjevima novorođenčadi, bebe postaju mirnije, manje uznemirene i manje plaču.

Beba će na kraju prestati plakati, ali zato što je umorna

Ako bebu ostavite da plače satima, ona ne zna jeste li vi u susjednoj sobi ili vani te hoćete li se vratiti za pet minuta ili nikada. Nakon nekoliko sati beba će prestati plakati, no to ne znači kako je shvatila da to ne treba raditi. Jednostavno više ne plače zato što je umorna, zato što vas nema, odnosno zato što ste joj pokazali da na vas ne može računati. To nikako nije dobro za razvoj vaše bebe ni za vaš međusobni odnos, na čijim će se temeljima zasnivati emocionalni razvoj vašeg mališana.

Dokazano je da roditelji koji izlaze ususret bebinim potrebama postupno uče bebin jezik i stvaraju bolji odnos sa svojom djecom. Njihove bebe sve manje plaču i odrastaju u stabilne i samouvjerene osobe.

Kod starijeg djeteta je drukčije

Ako starije dijete plače jer ga nešto boli, jer je uplašeno, stidi se, umorno je i nesigurno, nipošto nemojte ignorirati plač ili kritizirati dijete. Utješite ga. No nakon druge godine zna se događati da dijete plače (gotovo redovito uz izljeve bijesa) kada mu postavite neke granice (ne želite mu kupiti autić u trgovini). U tim će situacijama ignoriranje plača biti najbolji način da svome mališanu pokažete da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Nikako ne popuštajte. Naravno, kritične situacije nećete riješiti samo ignoriranjem plača. Kada se dijete smiri, porazgovarajte s njim u skladu s njegovom dobi i ponudite mu objašnjenja. Mora mu biti posve jasno što od njega očekujete.

Posljedice ignoriranja plača kod male bebe i malo starijeg djeteta

Dijete je plačljivo, izrazito vezano uz vas, teško se odvaja, teško se nosi s novim situacijama (odlazak u vrtić, posjeti liječniku, zubaru…). Kod djece do predškolske dobi mogu se javiti: plačljivost, nesigurnost, stidljivost, agresivnost. Poslije su moguće poteškoće u socijalnim odnosima: nesigurnost, poteškoće u iskazivanju osjećaja i bliskosti. Tijekom adolescencije može se javiti depresivnost.

Izvor: Roditelji.hr