Foto: Shutterstock

PRIJEDLOZI stručnjaka o dobi u kojoj dijete smije početi jesti i dohranu, tj. kašastu hranu, u posljednjih su se dvadesetak godina značajno promijenili, i to više puta.

Naime, prije dvadeset godina s dohranom se započinjalo već u drugom mjesecu života, jelovnik se vrlo brzo širio različitim namirnicama, a stručnjaci i roditelji s veseljem su promatrali dijete koje je vrlo brzo raslo.

Međutim, nakon toga su uslijedila upozorenja da brzi rast nije dobar te da možda utire put brojnim kroničnim bolestima u odrasloj dobi i starosti, poput kardiovaskularnih. Danas su na snazi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a koje preporučuju dijete hraniti majčinim mlijekom do približno šest mjeseci života.

Nakon šestog mjeseca života djetetu nije dovoljno samo majčino mlijeko

Naime, novijim je istraživanjima utvrđeno da zdravom djetetu prehrana isključivo majčinim mlijekom do šest mjeseci života osigurava primjeren rast i razvoj. Također, utvrđeno je da se uvjeti za uvođenje dohrane stječu postupnim sazrijevanjem organa za probavu i izlučivanje (crijeva, gušterača, jetra i bubrezi), kao i psihomotoričkih vještina koje omogućavaju hranjenje kašastim i krutim namirnicama.

Međutim, nakon šestog mjeseca života, djetetu nije dovoljno samo majčino mlijeko, već treba i energetski gušće kašice koje sadrže više kilokalorija, bjelančevina, željeza, cinka i vitamina. Također, dojenče je najsklonije prihvaćanju novih okusa upravo između šestog i desetog mjeseca života. U tom dobu također najlakše usvaja vještine žvakanja i gutanja kruće hrane.

Stoga možemo reći da ne postoji točan datum kada djetetu treba ponuditi dohranu, ali postoji vremenski okvir u kojemu će većina zdrave djece lako prihvatiti promjenu jelovnika, a to je između 17. i 25. tjedna života. Dakle, djeci se prije 17. tjedna ne bi smjela ponuditi dohrana, a do 26. bi je već definitivno trebalo uvesti.