UZ IZLOŽBE stripa i radova učenika u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u srijedu je otvorena 14. Noć knjige koja se na temu O životinjama i ljudima održava u više od 260 gradova i mjesta diljem Hrvatske.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina rekao je da je ta manifestacija "kapilarno proširena po cijeloj Hrvatskoj", u njoj sudjeluje 330 institucija, 260 različitih gradova i mjesta, a organizira se 1100 programa.

Održava se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava

Noć knjige, na čijem su otvorenju predstavljeni i najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga, održava se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji se obilježava 23. travnja, te Dana hrvatske knjige, 22. travnja. Programi će se održavati i u parkovima, arheološkim lokalitetima, ali i Policijskoj akademiji i zatvoru u Varaždinu.

Sudjeluju književnici, psiholozi, slikari, glumci, glazbenici, među njima Rene Medvešek, Ivana Bodrožić, Rujana Jeger, Julijana Matanović, Ivana Šojat te Zdenko Bašić. Manifestacija ima i humanitarni karakter te će se pomoći ukrajinskim nakladnicima i Ukrajincima u Hrvatskoj.

Ravnateljica NSK Ivanka Stričević kazala je da već treću godinu zaredom Knjižnica bilježi veći priljev digitalne nego analogne građe, a dio razloga leži u tome što je većina građe znanstvena, "sklonija" digitalnom obliku. Izrazila je i zadovoljstvo činjenicom da NSK bilježi i 30 posto više ulazaka u knjižnicu te 15 posto više članova.

"Samo društvo koje čita može oblikovati bolju i vedriju budućnost"

Doba umjetne inteligencije i dostupnosti knjižne građe u elektroničkom obliku i novim formatima od onih koji se bave knjigom "traži promišljanje i prilagodbu", rekla je Stričević, dodavši da NSK jača suradnju s knjižničarskim i izdavačkim sektorom.

Državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl istaknuo je da se način konzumacije sadržaja mijenja te da čitanje mladima treba približiti putem medija koji su njima interesantni. Dodao je da djeca danas zapravo više čitaju, na pametnim telefonima.

"Samo društvo koje čita može oblikovati bolju i vedriju budućnost", poruka je državne tajnice pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinke Mužinić Bikić.

Životinje u književnosti

U predvorju knjižnice otvorena je izložba stripa Stipe Kalajžića i Dobrile Zvonarek te predstavljeni učenički radovi odabrani na literarnom i likovnom natječaju "Životinjsko carstvo u književnosti – od mrava dobra srca do letećih grifona". Dodijeljene su i nagrade pobjednicima toga natječaja.

Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba (KGZ) Sunčica Ostojić istaknula je važnost životinja u ljudskoj kulturi, mitovima, ali i suvremenim knjigama, dodavši da je ohrabrujuće što briga prema životinjama postaje etički imperativ.

Naglasila je da već nekoliko godina provodi projekt u kojemu djeca čitaju terapijskim psima. "Psi, uz stručno vodstvo, pomažu djeci da razviju vještine čitanja i samopouzdanja i pasioniranosti prema knjizi", kazala je.

Hrvati čitaju manje od europskog prosjeka

Hrvatska je po čitanju ispod prosjeka Europe, dijeli 23. mjesto s Portugalom, a manje čitaju samo Talijani, Bugari, Rumunji i Ciprani, pokazalo je istraživanje tržišta knjiga predstavljeno u srijedu na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Ipak, što se tiče Hrvatske, za hrvatski standard natprosječno se čita u Istri i primorju, sunčanijim i južnijim dijelovima zemlje.

Osim njih, više od prosjeka čitaju žene, visokoobrazovani i oni s visokim primanjima, pokazalo je istraživanje provedeno u ožujku, u kojemu je treću godinu zaredom sudjelovalo tisuću ispitanika. Pokazalo se i da se zaustavio trend pada čitanost, odnosno da je rezultat gotovo isti u posljednje dvije godine - 37 posto hrvatske populacije pročitalo je barem jednu knjigu u godinu dana.

Žene najviše čitaju beletristiku, a muškarci publicistiku. 

Sadržaj na internetu čita 75 posto populacije, a to se najviše odnosi na dnevne novosti, zatim na blogove i na sadržaj društvenih mreža.