TEŠKO da na ovom svijetu postoji osoba koja bar jednom u životu nije maštala o potopljenim brodovima i zakopanom blagu. Ta ideja nije vezana samo za gusare, nego je već odavno ušla među sve koji imaju bar malo avanture u sebi.

Naravno, ni priče o blagu na dnu mora nisu se pojavile samo tako - s vremena na vrijeme, iako prilično rijetko, dogodi se da trgovački ili ratni brod potone zajedno s dijamantima, kovanim novcem ili drugom vrijednom robom. Nakon toga počinje potraga, a najsretniji i najspretniji ronioci imaju priliku ozbiljno se obogatiti. Ovo je pet najzanimljivijih potraga iz posljednjih desetljeća.

Bom Jesus na južnoj obali Namibije

2008., geolog je tragao za dijamantima na području poznatom po nalazištima dragog kamena. Umjesto toga, naišao je na bakrenu polugu. Arheolozi su potom otkrili 22 tone tih poluga (u to su se vrijeme njima plaćali začini), više od 100 slonovskih kljova, brončani top, mačeve, muškete i lančane oklope - ukupno tisuće predmeta. 

Pronađeno je i zlato - više od 2000 zlatnika, uglavnom španjolskih s likovima kralja Ferdinanda i kraljice Izabele, ali i nešto venecijanskog, francuskog i drugog novca. 

Ovaj je teret pomogao identificirati brod kao Bom Jesus, portugalsku trgovačku lađu koja je 1533. nestala na putu za Indiju. Brod i sav njegov teret ležali su netaknuti gotovo 500 godina. Riječ je o najstarijoj i najbogatijoj olupini ikad pronađenoj na obali subsaharske Afrike.

Olupina kod Belitunga u Javanskom moru, uz otok Belitung, Indonezija

1998. lokalni su ribari, roneći u potrazi za morskim krastavcima, otkrili koraljni greben u kojem je bila keramika. Ispostavilo se da je riječ o arapskoj jedrilici iz 9. stoljeća, ispunjenoj s više od 60.000 ručno izrađenih predmeta od zlata, srebra i keramike iz dinastije Tang.

Keramika pruža jedinstveni uvid u dinastiju Tang i opću trgovinu Putem svile. Kina je tada žudjela za finim tekstilom, biserima, koraljima i aromatičnim drvom iz Perzije, istočne Afrike i Indije. Do 9. stoljeća kineska je keramika stekla popularnost, ali je zbog lomljivosti nije bilo praktično prenositi karavanama; sve je više tanjura i zdjela stizalo pomorskim putem svile.

Iako su arapski pomorci očito koristili taj put, ovo je prva arapska jedrilica otkrivena u vodama jugoistočne Azije, istaknuo je John Guy, stručnjak za južnu i jugoistočnu Aziju u Metropolitan Museumu u New Yorku. Riječ je i o najbogatijoj i najvećoj kolekciji kineskog zlata i keramike s početka 9. stoljeća ikad pronađenoj na jednom mjestu.

Nanhai u Južnom kineskom moru kod Yangjianga, Kina

1987., dok je britanska tvrtka Maritime Exploration tragala za trgovačkim brodom iz 18. stoljeća, naišla je na netaknut trgovački brod dug oko 30 metara, ali iz 12. stoljeća.

Sloj mulja debeo oko 1.8 metara konzervirao je drveni trup i teret, uključujući porculan, novac i srebrne poluge. Tijekom godina arheolozi su izvadili desetke tisuća predmeta, a među njima na stotine zlatnih artefakata i tisuće novčića. Većina od 60.000 do 80.000 predmeta ipak je keramika iz južne dinastije Song.

San José u Karipskom moru uz obalu Kolumbije

Španjolska ratna galija San José, često nazivana najbogatijom olupinom na svijetu, nosila je do 200 tona zlata, srebra i nebrušenog dragog kamenja kad je 1708. potonula u bitci s britanskim ratnim brodovima.

Procjene vrijednosti blaga kreću se od nekoliko do više od 20 milijardi dolara. Pravo na olupinu potražuju američka tvrtka za spašavanje (koja tvrdi da ju je pronašla 1982.), Kolumbija (koja navodi drugo mjesto pronalaska 2015.), Španjolska (koja ističe da brod i dalje pripada španjolskoj kruni) te skupina autohtonih stanovnika Bolivije, čiji su preci, kako kažu, bili prisiljeni kopati dio srebra.

Bez obzira na točnu vrijednost blaga, kolumbijski zakoni zabranjuju prodaju bilo kojeg artefakta. San José i njegovo blago i dalje leže na dnu, a neki arheolozi smatraju da je najsigurnije da ondje i ostanu.

Dmitri Donskoj, ruska krstarica kod Južne Koreje

Uz obalu jednog južnokorejskog otoka tim istraživača pronašao je ruski ratni brod potopljen prije 113 godina tijekom Rusko-japanskog rata. Vjerovali su da se na njemu nalazi 200 tona zlatnih poluga i kovanica ukupne vrijednosti 130 milijardi dolara, izvijestio je Telegraph.

Ruska carska krstarica Dmitri Donskoj potonula je 1905. u bitci kod Cuchime, konačnom porazu ruske mornarice u ratu. Donskoj je u borbi teško oštećen, a kapetan je navodno sam potopio brod kako Japanci ne bi zaplijenili 5500 sanduka zlatnih poluga i kovanica.

15. srpnja 2018. zajednički tim stručnjaka iz Južne Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade locirao je olupinu. Brod od 5800 tona nalazio se na jednu milju od obale otoka Ulleungdo, na dubini većoj od 430 metara.

Međutim, postoje i sumnje. Stručnjaci tvrde da brod nije mogao primiti toliko zlata: nosio je 1600 tona ugljena, 500 mornara i više od deset topova. Čak i da je prevozio novac, Korejska narodna banka ima 104 tone zlata u rezervama, vrijedne oko 6.5 milijardi dolara - 200 tona vrijedilo bi najviše 13 milijardi dolara.

Južnokorejska financijska nadzorna služba upozorila je: "U vezi s projektom vađenja blaga, investitorima savjetujemo oprez, jer postoji rizik od velikih gubitaka ako se oslanjaju na glasine."