NAKON što smo proteklih dana objavili rijetke prizore procvjetalih agava s Krka, Šibenika i Paga, sada je ista pojava zabilježena i u Puli. U kvartu Zelenika, tik iznad plaže, raste agava, biljka kojoj ponekad trebaju desetljeća da dođe do ove faze.

Što je agava?

Agava je rod sukulentnih biljaka iz porodice šparogovki (Asparagaceae), prepoznatljivih po velikim rozetama mesnatih, često bodljikavih listova. Postoji između 200 i 270 vrsta agava, a sve su podrijetlom iz sušnih i polusušnih područja Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, s posebnim naglaskom na Meksiko, gdje se uzgajaju i koriste tisućama godina.

Galerija

Cvjeta samo jednom u životu

Agave su monokarpne biljke – to znači da cvjetaju samo jednom u životu, nakon čega najčešće uginu. Ipak, prije propadanja često razvijaju mlade izbojke kojima se razmnožavaju. Njihova cvjetna stabljika može doseći visinu od 9 do 12 metara, što ih čini impozantnim prizorom u krajoliku.

Savršene za mediteransku klimu

Za rast im je potrebno mnogo sunca i suho, dobro drenirano tlo, idealno pjeskovito ili škrto, bogato mineralima. Upravo zbog svoje otpornosti na sušu i dekorativnog izgleda, agave su popularan izbor u mediteranskim vrtovima i krajobrazima.

Gospodarska vrijednost

Osim estetske, agava ima i veliku gospodarsku vrijednost. Najpoznatija među njima je Agave tequilana, poznata i kao plava agava, koja se koristi u proizvodnji meksičkog alkoholnog pića – tequile. Sok iz srčike biljke, zvan aguamiel, može se fermentirati u tradicionalno piće pulque, a daljnjom destilacijom dobiva se mezcal. Osim toga, od agavinog soka proizvodi se prirodni zaslađivač – agavin sirup, koji ima niži glikemijski indeks od običnog šećera i sve je popularniji u zdravoj prehrani.

Iz vlakana listova agave stoljećima su se izrađivali užad, tkanine i alati, a šiljci na krajevima listova služili su u tradicionalnim kulturama i kao igle.