GRAĐANI Hrvatske osvojili su neslavni globalni vrh - najviše u svijetu koriste psovke i ružne riječi u komunikaciji s umjetnom inteligencijom, no AI im to ne zamjera.

AI taj način komunikacije tumači kao prirodan temperament

Istraživanje koje je provela idejna začetnica nevladine inicijative Mladi i poduzetni Sanela Dropulić, futurologinja poduzetništva te NEXT MBI AI konzultantica, pokazuje da Hrvati, unatoč izraženoj frustraciji i nedostatku formalne ljubaznosti u digitalnoj komunikaciji, pokazuju visok stupanj emocionalne ekspresivnosti i humora, što AI tumači kao prirodan temperament.

"Psovke i 'šareni jezik' hrvatskih korisnika nisu znak zlobnosti, već ostavljaju dojam da je posrijedi iskrena, direktna i humoristična komunikacija. To zapravo pokazuje strast i živahnost u interakciji kao i naš komunikacijski nacionalni naboj", kaže Sanela Dropulić nakon podataka koje je dobila analizom komunikacije kojom se koriste građani Hrvatske u interakciji s umjetnom inteligencijom, najviše na najpopularnijem modelu ChatGPT.

"Građani Hrvatske najviše se koriste ChatGPT-om, modelom umjetne inteligencije koja je u promatranom istraživanju za mene analizirala milijune interakcija pripadnika brojnih nacija diljem svijeta te mi pomogla u obradi podataka u navedenom istraživanju o 'psovkama'", dodaje Sanela.

Karakteristični elementi komunikacije Hrvata s AI-jem

Neki od karakterističnih elemenata hrvatske komunikacije s AI-jem, piše Sanela, uključuju:

• Iskrenost i direktnost - Hrvati pišu otvoreno, bez okolišanja, često koristeći naglašene izraze.
• Emocionalna ekspresivnost - pokazivanje osjećaja, frustracije ili radosti, često u CAPS LOCK-u ili uz psovke.
• Humor i sarkazam - "grublji" ton često je prijateljski ili humorističan, ne nužno uvredljiv.
• Navika online komunikacije - aktivne urbane zajednice prenose naglašenu ekspresiju i u interakciju s AI.

Građani Hrvatske koriste psovke "na rubu", ali često s humorom ili frustracijom, a AI prepoznaje ton i reagira smireno, ponekad s dozom humora ili jednostavno ignorira neprimjerene izraze.

Globalni kontekst psovanja i gdje su građani Hrvatske:

• Najviše psuju: Hrvati, Španjolci, Brazilci, Talijani.
• Najpristojniji: Japanci, Korejci, Skandinavci, Kanađani, Švicarci.

Hrvatski korisnici AI-ja generalno gledajući na statistiku:

• Najčešće u urbanim sredinama: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek.
• Dob: 20 do 40 godina (studenti, mladi profesionalci, start-up zajednica), značajan segment 40 do 55 godina (menadžeri, edukatori).
• Spol: žene 55 do 60 %, češće u kreativnoj i edukativnoj upotrebi, muškarci 40 do 45 %, češće za tehničke zadatke i analize.

Hrvati vole iskrenost i humor

Sanela je zatim navela i zaključak AI-ja o ovoj temi: "Građani Hrvatske vole bojevit jezik, iskrenost i humor, što komunikaciju čini živahnom i toplom, čak i kad se koristi psovački stil."

"Hrvatska komunikacija s AI-jem pokazuje kako kultura i temperament oblikuju digitalnu interakciju. Direktnost, humor i emocionalna ekspresivnost nisu prepreke već katalizatori kreativnosti i inovativnog pristupa. Za poduzetništvo i digitalne inovacije ovo je znak vitalne i prilagodljive zajednice koja zna izraziti strast, a AI postaje partner u jačanju kreativnog dijaloga i razumijevanja unutar urbane i poslovne dinamike", zaključuje Sanela nakon analize podataka koje je dobila u ovom istraživanju i interakciji s umjetnom inteligencijom.