Puno Hrvata kruh jede uz sva jela. Evo što je zapravo iza te navike

BEZ OBZIRA jedete li grah, špagete, sarmu, pohano meso ili čak salatu - velika je vjerojatnost da ćete uz to dobiti i kruh. I ne samo to, mnogi će ga i zatražiti ako ga nema. U Hrvatskoj, kruh nije tek prilog - on je gotovo neupitno pravo svakog obroka.
Navika iz vremena kada je kruh bio glavno jelo
Navika jedenja kruha uz doslovno sve ima i kulturne i praktične korijene. Starije generacije odrasle su u vrijeme kada kruh nije bio dodatak, već glavni dio obroka - često i jedini. Kruh s masti, kruh sa šećerom, kruh i voda. U kućama se pekao domaći kruh i bez njega se nije moglo.
Kasnije, kako se prehrana obogatila, kruh je ostao - iako više nije nužan, on je i dalje tu. Danas je stvar navike, a ponekad i potrebe.
Zanimljivo, navika se prenosi i na mlade generacije, čak i kad jedu hranu koja nema nikakve stvarne potrebe za dodatnim ugljikohidratima - poput jela s tjesteninom ili rižota. Nekima jednostavno nije "pravi ručak" ako uz tanjur ne ide i šnita kruha.
A postoji i emotivna komponenta. Kruh kao simbol domaće hrane, sigurnosti, "nečeg konkretnog". U društvu koje je naviklo da obrok mora zasititi, kruh je sigurnost. Nije slučajno da je "ostati bez kruha" i dalje među najtežim izrazima za siromaštvo.
>> Recept za bakin domaći kruh
Kako to rade drugi - kruh u Europi i svijetu
Dok se u Hrvatskoj kruh jede uz gotovo sve, u drugim zemljama on ima specifičniju i često manju ulogu. U Italiji, primjerice, kruh se služi uz glavno jelo, ali nikad uz tjesteninu - to se smatra suvišnim. Talijani kruhom pokupe umak s tanjura (fare la scarpetta), ali pritom ne jedu dodatni ugljikohidrat uz tjesteninu.
U Njemačkoj je kruh često cijeli obrok. Tamni kruh s maslacem, sirom ili suhomesnatim narescima smatra se sasvim pristojnim večernjim obrokom. U Skandinaviji se jede specifičan raženi kruh za doručak, često s maslacem i sirevima, ali nije uobičajen uz glavni ručak.
U azijskim zemljama, kruh gotovo da i nema ulogu. Ondje dominiraju riža, rezanci ili kukuruz. U Indiji se, umjesto kruha kakav poznajemo, jede naan ili roti uz curryje, što više nalikuje ideji “kruha kao alata”, nego kao dodatka.
Hrvatska tako ostaje jedna od rijetkih zemalja u kojoj se kruh servira kao obavezan dodatak gotovo svakom jelu, bez obzira ima li ono već svoj škrobasti sastojak. Neki će to pripisati nasljeđu skromnijih vremena, drugi jednostavnom užitku u hrani. Kako god gledali, jedno je sigurno - kruh ostaje s nama.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati