STRUČNJACI strahuju od višemjesečnog pritiska na svjetsku opskrbu naftom i prirodnim plinom. Otkako su Sjedinjene Države i Izrael prije tri tjedna napali Iran, najmanje 23 naftna i plinska postrojenja u devet zemalja Bliskog istoka pogođena su vojnim udarima iranskih, izraelskih i američkih snaga, pokazuje analiza ABC Newsa.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Stručnjaci upozoravaju da udari i prijetnja daljnjim napadima mogu gurnuti globalna energetska tržišta u dugotrajni kaos. Širenje sukoba na ključnu energetsku infrastrukturu, u kombinaciji sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, moglo bi dovesti do skupog, višemjesečnog opterećenja svjetske opskrbe naftom i prirodnim plinom.

Geolokacija

"Za svaki dan nastavka sukoba trebat će nam barem tjedan, a vjerojatno i dva, da se oporavimo", rekao je Philip Jones-Lux, viši analitičar u švicarskoj tvrtki za tržišne analize Sparta Commodities. "Nećemo se vratiti na cijenu nafte koju smo imali prije ovog sukoba bilo kada ove godine, a vjerojatno ni do sredine 2027.", dodao je.

ABC News potvrdio je mete i geolocirao mnoge njihove točne lokacije unakrsnom provjerom videosnimki s društvenih mreža i satelitskih snimki sa službenim izjavama i podacima iz otvorenih izvora, uključujući pomorske podatke.

Prema analizi, Iran i njegovi saveznici ciljali su najmanje 17 naftnih i plinskih postrojenja u devet zemalja Bliskog istoka. S druge strane, izraelske i američke snage pogodile su najmanje šest takvih lokacija unutar Irana od početka sukoba do 22. ožujka.

Opskrbni lanac

Šteta na tim postrojenjima događa se usred gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske točke kroz koju prolazi više od 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. S obzirom na to da Iran prijeti napadima na plovila koja pokušaju proći, najmanje pet tankera već je bilo na meti iranskih napada u Perzijskom zaljevu.

Energetski analitičari upozoravaju da bi, čak i ako sukob odmah prestane, šok za opskrbni lanac proizašao iz zatvaranja Hormuškog tjesnaca i štete na postrojenjima mogao utjecati na cijene energije tijekom sljedeće godine.

"Ovo je jedna od onih situacija gdje što dulje sukob traje, što je tjesnac dulje zatvoren i što je veća šteta na postrojenjima u Zaljevu, to situacija postaje ekstremnija, a tržište će na to reagirati", rekla je Kristy Kramer, voditeljica strategije i razvoja tržišta ukapljenog prirodnog plina (LNG) u konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie.

Udar na ukapljeni plin

Dva najznačajnija napada, prema stručnjacima, dogodila su se prošli tjedan: izraelski napad na plinsko polje Južni Pars u Iranu i iranski udari na industrijski grad Ras Laffan u Kataru, gdje se nalazi najveće postrojenje za preradu ukapljenog prirodnog plina (LNG) na svijetu.

Videosnimka koju je potvrdio ABC News prikazuje požar koji je 18. ožujka zahvatio rafineriju plina Južni Pars u Asaluyehu nakon izraelskog napada. To se plinsko polje smatra žilom kucavicom iranskog gospodarstva jer osigurava 70% potrošnje plina u zemlji.

"Kada se taj protok poremeti, učinak se širi kroz sustave koji održavaju svakodnevni život. Rizici se, međutim, ne zaustavljaju na iranskim granicama: svaki poremećaj u Južnom Parsu nosi potencijal za eskalaciju." Iako satelitske snimke ne pokazuju jasno štetu na lokaciji Ras Laffan u Kataru, podaci NASA-e otkrili su porast toplinskih tragova nakon napada 18. ožujka.

Državna tvrtka QatarEnergy priopćila je da je iranski raketni napad oštetio dva postrojenja za ukapljivanje plina te se očekuje smanjenje izvoznog kapaciteta za 17%, što će rezultirati godišnjim gubitkom prihoda od 20 milijardi dolara. Iako je LNG iz Katara uglavnom namijenjen azijskim tržištima, posljedice na cijenu prirodnog plina mogle bi se osjetiti globalno.

Napad na postrojenja

"Radi se o vrlo kritičnom dijelu postrojenja", rekao je Jones-Lux o šteti u Ras Laffanu. "Ne postoji gotov proizvodni kapacitet da se to zamijeni. To je jedinica izrađena po narudžbi." Prema Kramer, napad na Ras Laffan srušio je tržišni konsenzus da će se utjecaj sukoba ograničiti na nekoliko mjeseci, a QatarEnergy sada predviđa da bi popravci mogli trajati i do pet godina.

"Činilo se da je to prekid koji bi trajao možda nekoliko mjeseci", rekla je. "S obzirom na napade na postrojenja ovog tjedna, stvari se mijenjaju. Ovo je prilično ključan trenutak." Alex Munton, direktor istraživanja u tvrtki Rapidan Energy, opisao je napad na Ras Laffan kao "najgori mogući scenarij".

Prema Muntonu, katarska strategija zaštite Ras Laffana temeljila se na vanjskoj politici koja je trebala smanjiti vjerojatnost napada. Održavanje dobrih odnosa sa susjedima, organiziranje mirovnih pregovora i dopuštanje stranim ulaganjima bili su dio te strategije.

"Sve je to bila polica osiguranja protiv ovoga što se upravo dogodilo, i ta polica je propala", rekao je Munton. "Ranjivost Ras Laffana sada je u potpunosti razotkrivena. Iran je apsolutno sposoban gotovo u potpunosti uništiti to postrojenje ako tako odluči."

Na meti i rafinerije

Satelitske snimke koje je pregledao ABC News pokazale su štetu na 19 rafinerija i skladišta nafte u devet zemalja. Prema Kuwait Petroleum Corporationu, iranski dronovi pogodili su dvije od tri glavne rafinerije u zemlji, Mina Abdullah i Mina Al-Ahmadi, koje su odgovorne za više od polovice proizvodnje rafiniranih proizvoda.

Najmanje dvije velike rafinerije u Saudijskoj Arabiji također su bile na meti Irana. Satelitske snimke pokazale su znatnu štetu na najvećoj rafineriji u zemlji, Aramco Ras Tanura, dok je videosnimka potvrdila dim iz rafinerije u Yanbuu, što je dovelo do kratkog prekida utovara sirove nafte.

ABC News potvrdio je i napade na postrojenja u Bahreinu, Izraelu, Iraku i Omanu. Postrojenje BAPCO u Bahreinu proglasilo je višu silu nakon napada, dok je u Omanu u zračnim udarima zapaljeno više silosa za skladištenje nafte.

Opasna razina zagađenja

U Iraku su ciljane najmanje dvije rafinerije, a u Izraelu je 19. ožujka oštećena rafinerija u Haifi.  Unutar Irana, satelitske snimke otkrile su štetu na skladištu goriva Aqdasieh u Teheranu. Napadi su ciljali i najmanje tri druga velika skladišta goriva diljem zemlje.

Nakon zračnih napada na skladišta nafte u Teheranu, glavni grad Irana zabilježio je opasnu razinu zagađenja, a lokalne vlasti izvijestile su o kiselim i otrovnim kišama. Iako se opseg štete razlikuje, utjecaj napada, u kombinaciji sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, proširio se kroz opskrbni lanac.

"Imate štetu na postrojenjima, što znači da je opskrba trajno niža ili će biti niža neko vrijeme, čak i ako se tjesnac otvori. Zatim imate zaostatak koji morate riješiti", rekao je Jones-Lux. "Nećemo se vratiti na cijene nafte koje smo imali prije sukoba bilo kada u sljedećoj godini, u najmanju ruku."