ZBOG eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su diljem Europe, no Njemačka je pogođena znatno teže od većine. Cijena benzina ondje je posljednjih tjedana skočila za gotovo 5 posto, što je osjetno iznad prosjeka Europske unije, piše Euronews.

Cijene u Njemačkoj znatno iznad prosjeka EU

Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko 2 posto, u Estoniji za 3.6, a u Luksemburgu za 3.5 posto, dok su Slovačka i Mađarska zabilježile porast od samo 0.1 posto.

Europska komisija, koja tjedno objavljuje podatke u svojem Biltenu o nafti, istaknula je posebno strm porast cijena u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj.

Nizozemci trenutno plaćaju najskuplji benzin u Europi, s prosječnom cijenom od 2.17 eura po litri prošloga tjedna. Njemačka je odmah iza s 2.08 eura, a Finska je također u gornjem cjenovnom rangu, poznata po skupom dizelu i benzinu.

U tablici su prikazane cijene iz biltena koji je objavljen 9. ožujka.

Zašto su cijene toliko različite?

Najveći uzrok razlika leži u nacionalnim poreznim i carinskim sustavima. Njemačka tradicionalno nameće više poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom iz ekoloških razloga, a dijelom za financiranje infrastrukture.

Također naplaćuje i emisije CO2, što ulazi u ukupni trošak. Posljedica je da Nijemci automatski plaćaju više svaki put kad cijene sirove nafte porastu. U mnogim drugim europskim zemljama PDV te naknade za naftu i CO2 strukturno su niže.

Njemačka vlada ipak smatra da je nedavni skok cijena nerazmjeran pa je osnovala koalicijsku radnu skupinu kako bi istražila što se može naučiti od partnera iz EU. Neke su zemlje već poduzele mjere. Hrvatska i Mađarska uvele su gornje granice cijena na benzinskim postajama.

U Hrvatskoj su cijene isprva porasle za oko četiri centa po litri, no ograničenje će spriječiti daljnja poskupljenja te će cijene biti fiksirane na 1.50 eura po litri od 23. ožujka. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1.51 euro, a dizela na 1.59 eura, iako se mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim oznakama plaćaju višu cijenu.

U Austriji se primjenjuje drukčije pravilo: benzinske postaje smiju podići cijene samo jednom dnevno, točno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time situacija postaje preglednija i transparentnija, no upitno je dovodi li to uistinu do nižih cijena benzina.

Ministrica: Cijene brzo rastu, sporo se smanjuju

Ministrica gospodarstva Katherina Reiche kritizirala je naftne kompanije jer cijene goriva brzo rastu s porastom cijena sirovina, ali se sporo smanjuju kada sirovine pojeftine. Izjavila je da vlada želi "razbiti taj mehanizam".

Predložila je da se benzinskim postajama ograniči podizanje cijena na jednom dnevno. Vožnja je dio svakodnevice za većinu Nijemaca koji automobilom putuju na posao, u kupovinu i voze djecu u školu, stoga raste pritisak na vladu da djeluje.

Radna skupina, sazvana kao odgovor na krizu, sastala se u ponedjeljak pod predsjedanjem Seppa Müllera, koji je nakon sastanka optužio naftne kompanije za "nabijanje cijena". Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u industriji.

Nova studija koju citira Handelsblatt otkrila je da naftne kompanije redovito koriste krize za brzo podizanje cijena.

Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fichtner zaključio je da se najnoviji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte. "Ovdje se ubiru zaista visoki profiti", rekao je Fichtner za novine.

Radna skupina sada poziva Ured za kartele da proširi svoje ovlasti, uključujući mogućnost djelovanja protiv cijena koje smatra prekomjernima. "Nećemo dopustiti da nas se ovdje vara", poručio je Müller.

Naftna industrija odbacuje optužbe

Sastanku radne skupine prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a i Shella, predsjednik Saveznog ureda za kartele Andreas Mundt te predstavnici industrijskih udruženja, potrošačkih skupina i autokluba ADAC.

Naftna industrija odbacila je optužbe. Christian Küchen, glavni direktor trgovačkog udruženja za goriva i energiju, rekao je za Tagesschau kako se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu te je kritizirao planirano postrožavanje antimonopolskih zakona.

Nekoliko industrijskih tijela, među kojima su Savezno udruženje slobodnih benzinskih postaja, Udruženje za goriva i energiju te Središnje udruženje djelatnosti benzinskih postaja, također je upozorilo na političko uplitanje u formiranje cijena po austrijskom modelu.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su da više od polovice cijene goriva čine porezi i naknade. "Ako želite trajno sniziti cijene goriva, morate razgovarati o državnim davanjima koja čine dio cijene, a ne o miješanju u tržišno natjecanje", stoji u izjavi, čime se odgovornost izravno prebacuje na saveznu vladu.