EUROPSKI čelnici sve su zabrinutiji da bi Rusija mogla pokrenuti novu ofenzivu na Ukrajinu, javlja Bloomberg, dodajući da će se danas u Parizu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim razgovarati o sigurnosnim jamstvima za njegovu zemlju.

Ruske snage gomilaju se kod Pokrovska

Na sastanku njemačkih i francuskih dužnosnika prošlog tjedna u Toulonu raspravljalo se o ruskim snagama koje se okupljaju izvan Pokrovska, grada pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj regiji, doznaje Bloomberg od izvora upoznatih s raspravama.

Zelenski je nedavno upozorio da je Rusija premjestila 100.000 vojnika na crtu bojišta kod tog grada, koji njihove snage pokušavaju opkoliti i zauzeti više od godinu dana. Pad Pokrovska otvorio bi put ruskom napadu na znatno veće gradove Kramatorsk i Slavjansk, u sklopu nastojanja Moskve da osvoji cijelu Donjecku regiju.

Europljani traže sigurnosne garancije, razgovor i s Trumpom

Na okupljanju tzv. "Koalicije voljnih" u Parizu očekuje se finaliziranje razgovora o europskim sigurnosnim jamstvima za poslijeratnu Ukrajinu, rekli su izvori. Lideri će razgovarati i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Europljani žele jasne obveze Washingtona, osobito u pogledu doprinosa sigurnosnim garancijama i pooštravanja sankcija protiv Rusije, budući da Putin zasad ne pokazuje spremnost na sastanak sa Zelenskim.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je jučer u Parizu, stojeći uz Zelenskog, da je Europa spremna pružiti sigurnosne garancije Kijevu. Na sastanku bi uživo trebali biti premijeri Nizozemske i Poljske, dok će se britanski, njemački i talijanski čelnici, kao i američki izaslanik Steve Witkoff, priključiti videovezom.

Trump prijeti sankcijama, ali ih ne uvodi

Unatoč Trumpovim nedavnim pokušajima da posreduje u okončanju ruske totalne invazije, uključujući i sastanak s Putinom na Aljasci prošlog mjeseca, Moskva ne pokazuje volju za prekid vatre. Američki predsjednik prijetio je sankcijama, ali ih još nije uveo.

Europljani su zato preuzeli inicijativu u raspravama o sigurnosnim garancijama. Među opcijama je i slanje vojnika u Ukrajinu nakon završetka sukoba, što dijeli europske saveznike i na što je Rusija već reagirala porukom da to ne može tolerirati. Trump je jasno rekao da SAD neće slati vojnike, ali bi mogao ponuditi zračnu i obavještajnu potporu.

“Ukrajina će se morati složiti s tim kakva će biti sigurnosna arhitektura”, rekao je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew G. Whitaker u utorak u Sloveniji. “No i Rusija će također morati pristati na to”, dodao je.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte jučer je naglasio da će europski dogovor o jamstvima omogućiti “još intenzivniji” razgovor s Amerikom. “To je iznimno važno” prije eventualnog sastanka Putina i Zelenskog, rekao je Rutte.

Rat se nastavlja, broj žrtava raste

Diplomatski zamah koji se nazirao početkom kolovoza usporio je, rekli su europski izvori, dok se Moskva sprema za nove napade na ukrajinski teritorij. Ruska ljetna ofenziva zasad nije donijela velike dobitke – od svibnja do kolovoza zauzeto je 2.033 kvadratna kilometra, što je oko 0,3 posto teritorija Ukrajine.

Istodobno, Rusija je pojačala zračne napade unatoč Trumpovim nastojanjima da okonča rat. Srpanj je postao najsmrtonosniji mjesec za ukrajinske civile od svibnja 2022., s 589 ubijenih i 1.152 ranjena, prema podacima UN-a. U posljednjem napadu na Kijev 28. kolovoza ubijeno je najmanje 25 ljudi.

Njemački kancelar: Najveće jamstvo je snažna ukrajinska vojska

U nedostatku naznaka da Rusija planira prekinuti rat, Kijev i saveznici fokusirani su na jačanje ukrajinske vojske. “To je najvažnije sigurnosno jamstvo koje možemo dati”, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Naglasio je da se o eventualnom slanju stranih vojnika može govoriti tek nakon prekida vatre, ali da je nužno nastaviti jačati ukrajinsku vojsku i tijekom mirovnih pregovora. “Ukrajina se mora moći dugoročno braniti, a mi joj u tome želimo pomoći, sada i u budućnosti”, rekao je Merz.