ZAMISLITE da netko izgradi toliko veliku građevinu da ona uspori rotaciju cijele Zemlje - ne metaforički, nego doslovno, dovoljno da se to može mjeriti preciznim instrumentima. Ne, nije riječ o zapletu iz znanstvene fantastike, već o stvarnom inženjerskom pothvatu u Kini.

Naime, prema NASA-i, brana Tri klanca na rijeci Yangtze, najveća hidroelektrana na svijetu, toliko je golema da je njezino punjenje vodom uzrokovalo mjerljive promjene u rotaciji našeg planeta.

Redistribucija mase

Brana Tri klanca, smještena u kineskoj provinciji Hubei, duga je 2.335 metara i visoka 185 metara. Njezino akumulacijsko jezero može zadržati oko 39 kubičnih kilometara vode, što je dovoljno da mjerljivo promijeni raspodjelu mase na Zemlji. Kada se jezero napuni, ta ogromna količina vode koncentrira se na visini od oko 175 metara nadmorske visine, što znači da se masa redistribuira unutar Zemljina sustava.

Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-ina Goddard Space Flight Centera, objasnio je da "svaki put kada premjestimo masu oko planeta, mijenjamo njegovu rotaciju". "Učinak je vrlo malen, ali mjerljiv", dodao je.

Prema izračunima NASA-inih stručnjaka, punjenje brane Tri klanca produljilo je dan za otprilike 0,06 mikrosekundi, odnosno 0,00000006 sekundi, te izazvalo pomak Zemljine mase koji je rezultirao pomakom osi za otprilike 2 centimetra. Taj učinak je toliko malen da nema nikakav utjecaj na svakodnevni život, ali je savršeno mjerljiv instrumentima koji se koriste za praćenje rotacijskih karakteristika planeta.

Za ilustraciju, za pomicanje Zemljine rotacije za punu sekundu bila bi potrebna promjena mase koju bi izazvalo otprilike 16,7 milijuna brana Tri klanca.

Kako to funkcionira?

Ovaj fenomen može se objasniti osnovnim zakonima fizike, točnije momentom inercije. Primjerice, kada klizač na ledu rotira u pirueti s raširenim rukama, on se okreće sporije. Kada skupi ruke, masa se približava osi rotacije i on se okreće brže. Isto vrijedi i za Zemlju - kad se masa rasporedi dalje od osi rotacije, povećava se njezin moment inercije i rotacija se usporava, i obratno.

Moment inercije je mjera otpora tijela prema promjeni rotacije oko osi i ovisi o raspodjeli mase. Formula za moment inercije glasi:

I = ∑ mᵢ·rᵢ²

Gdje je:

I moment inercije

mᵢ masa nekog dijela tijela

rᵢ udaljenost mase od osi rotacije

Iz formule je jasno da povećanjem udaljenosti mase od osi povećavamo i moment inercije, što usporava rotaciju, točno kao što se dogodilo u slučaju brane Tri klanca.

Ekološka i edukativna po(r)uka

Učinak koji je proizvela brana sićušan je. Nema nikakvih posljedica za život ljudi, ni za klimu, niti za sigurnost planeta. No znanstvenici naglašavaju da je važan jer ima vrijednost kao edukacijski alat koji pokazuje kako fizika funkcionira u praksi i zašto su precizna mjerenja ključna za znanost.

Dr. Chao kaže: "Ovakav učinak nije razlog za zabrinutost, ali je fascinantan primjer kako ljudska aktivnost može utjecati na planetarne procese."

Brana Tri klanca nije samo najveća hidroelektrana na svijetu, nego i simbol moći i odgovornosti koju čovječanstvo ima kada intervenira u prirodne sustave. Čak i kada su posljedice naizgled neprimjetne, poput produženja dana za dio mikrosekunde, one su važne za razumijevanje dinamike našeg planeta.

Argument protiv ravne Zemlje

Konačno, ovaj efekt predstavlja još jedan od mnoštva primjera koje je nemoguće objasniti ako se polazi od ideje da je Zemlja ravna ploča. Naime, većina ravnozemljaša uopće ne vjeruje da se Zemlja okreće. Prema njihovu modelu, Sunce, Mjesec i zvijezde kruže iznad nepomične Zemlje unutar tzv. nebeske kupole te stvaraju dan i noć poput svjetiljki koje se vrte iznad stola.

Takav model ne može objasniti pojave poput promjene duljine dana zbog preraspodjele mase ili pomicanja osi rotacije. U znanosti se modeli ocjenjuju prema tome mogu li točno predvidjeti i objasniti opažene pojave. Ravna Zemlja u tome redovito podbacuje.

Nažalost, prema istraživanju POLES 2021, oko 10 % Amerikanaca danas vjeruje u teoriju da je Zemlja ravna ploča, dok je dodatnih 9 % nesigurno. Ta uvjerenja češća su među mlađim generacijama – samo 66 % milenijalaca čvrsto vjeruje da je Zemlja kugla. Zanimljivo je i to da više od polovice ravnozemljaša sebe smatra vrlo religioznima, što upućuje na povezanost između određenih svjetonazora i sklonosti prema teorijama zavjere.

Ovakvi nalazi pokazuju koliko su znanstveno obrazovanje, kritičko mišljenje i pristup utemeljen na dokazima ključni u svijetu koji se sve brže mijenja i okreće, bez obzira na to što kažu društvene mreže.