MNOGI se kupci u posljednje vrijeme žale na cijene u Hrvatskoj, uključujući i prigovore na osnovne namirnice poput jaja, ulja i kruha. Nedavno su izašli podaci o cijenama kruha u Europi, a Hrvatska se našla na sredini europske ljestvice. Ipak, cijena domaćeg kruha je oko 15% viša od prosjeka EU.

S obzirom na to da je kruh mnogim Hrvatima neizostavan na stolu, obišli smo trgovine i pekarnice u Zagrebu kako bismo provjerili kakav se kruh može kupiti i po kojoj cijeni. Najčešće se na policama može pronaći kruh težine od 300 do 700 grama, dok je kruh od jednog kilograma gotovo nemoguće pronaći - mi smo ga našli samo u jednoj pekarnici. U tablici ispod možete vidjeti cijene različitih vrsta kruha koje smo pronašli.

Najjeftiniji kruh po cijeni po komadu koji smo pronašli bio je klasični bijeli kruh od 400 grama, dostupan za 0.56 eura. Najskuplji kruh po cijeni po komadu bio je raženi kruh sa sjemenkama suncokreta i lana, čija je cijena 7.60 eura za 800 grama. No, vrijedi istaknuti da se radilo o specijaliziranoj pekarnici, pa su više cijene ovdje i očekivane, a i korišteni sastojci su skuplji. 

Prema podacima u tablici, prosječna cijena kruha u Hrvatskoj iznosi oko 4 eura po kilogramu. Međutim, cijene se značajno razlikuju ovisno o vrsti kruha i mjestu kupnje, krećući se od 1.41 eura do 9.50 eura po kilogramu.

Što o cijenama kruha misle građani?

Pitali smo nekoliko građana što misle o cijenama kruha, evo što su komentirali. "Dosta su skupi kruhovi, pogotovo ti malo finiji koje mi jedemo. 3 do 4 eura većinom koštaju. Ali dobra stvar je što često bude nekih na akciji", rekao nam je Boris (28). 

"Shrinkflacija je zahvatila i kruh. Gotovo nigdje ne može se više pronaći kilogram kruha za nekadašnjih pet kuna. Sada je kruh uglavnom oko jedan euro naviše i to 700 ili manje grama. Zato ga sada i rjeđe kupujemo, a većinom ga pravimo kod kuće", podijelila je s nama Ivana (34).

Kruh je i 40% skuplji u odnosu na 2022. 

Zašto je cijena kruha toliko skočila i jesu li cijene opravdane?

"Nama je cijena primarne pšenice toliko pala, izjednačeno s 25 godina prije, a kruh je otišao 10 puta gore. Očito se tu nešto dogodilo. Dakle, svi ovi u lancu od brašna nadalje imaju nekakve troškove koji su porasli, jesu li doista toliko porasli, mi ne znamo", izjavio je za HRT Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Obratili smo se savjetnici za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdani Blažić da prokomentira cijene kruha. Rekla nam je da cijene žitarica, pšenice i kukuruza padaju već duže vrijeme i da su ove godine nešto niže nego prošle godine u istom periodu.

"U odnosu na 2022. godinu cijene su niže i za 50%. Kako se radi o burzovnim robama cijene se mijenjaju, ali trend je da su cijene u padu. Cijene žitarice su utjecale i na cijene brašna pa su i one niže nego u prethodnom periodu. Tako da je veleprodajna cijene brašna i oštrog i glatkog niža oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", dodala je. 

Istaknula je da prema podacima Eurostata u srpnju 2024. godine cijene kruha su u prosjeku u zemljama članicama EU rasle 0.8%. "Isto toliko su rasle cijene kruha i u Hrvatskoj. To je u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No rast cijene kruha je izuzetno visok i ide čak i 40% više u odnosu na 2022. godinu", izjavila je Zvjezdana Blažić. 

Što je dovelo do takvog porasta cijena?

Pojašnjava da na cijenu kruha osim cijene žitarica utječu i cijene drugih sirovina koje su sastavni dio recepture kruha kao npr. kvasac, jaja, razne sjemenke i sl., zatim je tu cijena energije te cijena radne snage. Otkriva nam da, iako cijena energije nije rasla, troškovi rada su snažno porasli.

"Uz to raste cijene distribucije, a tu je i cijena kapitala koji je proizvođačima nužan za odvijanje njihovih poslovnih procesa. Tu su i troškovi u maloprodaji trgovaca koji kruh stavljaju na policu. Velika je razlika u cijeni, radi li se o običnim vrstama kruha ili nekim specijalnim s dodacima raznih sjemenki ili možda bezglutenskih sve prisutnijih vrsta na našem tržištu", dodaje. 

Smatra da neće doći do nekih većih promjena u cijenama kruha, neovisno o tome što su cijene pšenice i ostalih žitarica i dalje vrlo niske. "Inflacija polagano usporava pa je i kretanje rasta cijena kruha bitno niže nego prethodnih mjeseci", kaže Zvjezdana Blažić. 

Istaknula je da s obzirom na vrlo visoku neizvjesnost na geopolitičkom planu, kretanju makroekonomskih pokazatelja i kvaliteti uroda globalno, nezahvalno je prognozirati da će trendovi i dalje ići u pozitivnom pravcu iako su sada cijene sirovina i energije niske.

"Također vidimo da se kretanje cijena prehrambenih proizvoda pa i cijene kruha kreće u smjeru sve nižih stopa rasta, tako da je očito da se cijene stabiliziraju", zaključila je.