AKO STE ikada sjeli u automobil s automatskim mjenjačem i prebacili ručicu u "D" (Drive), vjerojatno ste primijetili da vozilo odmah lagano kreće, čak i ako ne dodajete gas. Ova pojava, poznata kao "creep efekt" (ili puzanje), događa se zbog načina na koji automatski mjenjači funkcioniraju. U nastavku ćemo objasniti zašto do toga dolazi i što to znači za vozače.

Kako automatski mjenjač funkcionira?

Većina automatskih mjenjača koristi hidrodinamički pretvarač momenta, koji zamjenjuje spojku iz ručnih mjenjača. Pretvarač momenta povezuje motor s kotačima s pomoću tekućine i omogućava prijenos snage čak i kada vozilo stoji. Čak i u leru (kada motor radi, ali ne dodajete gas), pretvarač momenta prenosi mali dio snage na kotače, što uzrokuje lagano kretanje automobila.

Glavni razlozi za "puzanje"

• Pretvarač momenta uvijek prenosi snagu: Automatski mjenjač nikada potpuno ne prekida vezu između motora i kotača. Čak i kada motor radi u leru, postoji dovoljan prijenos momenta da automobil krene čim pustite kočnicu
• Minimalni okretaji motora (ler gas): Kada je automobil u brzini, ali bez pritiska na gas, motor i dalje radi na osnovnim okretajima (obično između 600 i 1000 o/min). To je dovoljno da automobil počne lagano kliziti naprijed ili nazad
• Olakšava vožnju u gradskoj gužvi: "Creep efekt" omogućava vozaču da u sporim situacijama, poput gradske vožnje ili parkiranja, samo pušta kočnicu umjesto da konstantno stišće gas. To smanjuje potrebu za preciznim doziranjem gasa i čini vožnju ugodnijom.
• Sprječava gašenje motora: Za razliku od ručnih mjenjača, gdje je potrebno pravilno koristiti spojku kako bi se vozilo pokrenulo, automatski mjenjač samostalno upravlja prijenosom snage i osigurava da motor ne prestane raditi.

Postoji li razlika između vrsta automatskih mjenjača?

Iako većina automatskih vozila ima "creep efekt", postoje razlike:

• Klasični automatski mjenjači (s pretvaračem momenta) imaju najizraženiji efekt puzanja.
• CVT (kontinuirano varijabilni mjenjači) također imaju sličan efekt, ali često nešto blaži.
• DSG i DCT (automatski mjenjači s dvostrukom spojkom) mogu imati slabiji "creep efekt" jer koriste elektro-hidraulički kontrolirane spojke.
• Električni automobili obično nemaju prirodni "creep efekt", ali ga mnogi proizvođači softverski simuliraju kako bi vožnja bila ugodna vozačima klasičnih automobila

Moguće opasnosti "creep efekta"

Iako "creep efekt" može biti koristan, može predstavljati i određene rizike ako vozač nije oprezan:

• Neželjeno kretanje vozila: Ako vozač ne drži kočnicu, automobil može krenuti naprijed ili nazad, što može biti opasno na semaforima, u prometnim gužvama ili pri parkiranju.
• Opasnost za pješake i bicikliste: Ako vozač nije svjestan efekta puzanja, može nehotice udariti pješaka ili biciklista pri zaustavljanju ili kretanju.
• Naglo kretanje na nizbrdici: Na strmim nizbrdicama "creep efekt" može uzrokovati da se vozilo brže pokrene nego što vozač očekuje, što zahtijeva dodatnu kontrolu kočnicom.
• Navika oslanjanja na kočnicu: Neki vozači mogu se previše osloniti na kočnicu umjesto da potpuno prebacuju u "P" (parkirni način) pri dužim zaustavljanjima, što može povećati trošenje kočionog sustava.

Kako spriječiti neželjeno kretanje?

Ako ne želite da vozilo krene samo od sebe, rješenje je jednostavno: Držite nogu na kočnici dok ne budete spremni za kretanje. Čim pritisnete kočnicu, prijenos snage prestaje i automobil ostaje na mjestu. Koristite ručnu kočnicu (ili "P" način rada) kada stojite duže vrijeme.

Automobili s automatskim mjenjačem kreću sami od sebe zbog načina na koji prenose snagu s motora na kotače. Iako se ovo može činiti neobično onima koji su navikli na ručni mjenjač, zapravo je riječ o korisnoj značajki koja olakšava vožnju u gužvama i prilikom parkiranja. Jednostavno rješenje za sprječavanje neželjenog kretanja je držanje kočnice dok ne budete spremni za pokret.