Objave na društvenim mrežama stanovnika glavnog grada Bosne i Hercegovine pokazuju najezdu glodavaca koji plivaju u rijeci Miljacki, koja protječe kroz središte grada.
Sarajlije, već odavno navikle na loše javne usluge, dijele i fotografije prepunih kontejnera za smeće i ilegalno odloženog otpada – uz pritužbe da vlasti ne uklanjaju uginule životinje s javnih površina, uključujući i dječja igrališta.
Sve to stvara savršene uvjete za razvoj štakora. Za ljude, međutim, situacija je daleko manje ružičasta.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je neuspjeh u kontroli populacije glodavaca u Sarajevu doveo do alarmantnog porasta bolesti koje prenose štakori.
Samo u jednom razdoblju od 24 sata ovog tjedna, najveća bolnica u zemlji zabilježila je dvanaest slučajeva leptospiroze. To je nastavak stalnog niza infekcija koje su se javljale već ranije ovog mjeseca.
Jedan od nadimaka ove bolesti, „štakorska groznica“, ukazuje na njezin glavni izvor zaraze. Naime, bolest se najčešće prenosi na ljude putem vode ili tla kontaminiranih urinom ili izmetom glodavaca.
Simptomi mogu varirati od glavobolje i bolova u mišićima do krvarenja u plućima. Akutni oblik bolesti, poznat kao Weilova bolest, može izazvati žuticu, pa čak i zatajenje bubrega. Lokalne vlasti u Sarajevu proglasile su epidemiju, što omogućuje uvođenje hitnih mjera, uključujući odavno potrebnu akciju čišćenja.
Dodatni komunalni radnici, opremljeni sredstvima za dezinfekciju, raspoređeni su da provedu „proljetno čišćenje“ javnih površina diljem grada, a organizirano je i dodatno odvoženje smeća. Škole su dobile naputke da očiste svoja igrališta, pokose travnate površine i provjere podrume u potrazi za glodavcima.
Trenutni sveobuhvatni pristup u oštrom je kontrastu s ravnodušnim stavom protekle dvije godine, tijekom kojih u Sarajevu nije bilo nikakvih mjera suzbijanja štetočina. Dužnosnici za to okrivljuju propali natječaj za deratizaciju i sanaciju, što je omogućilo da grad preuzmu štakori – ali i psi lutalice, koji su također česta pojava na ulicama glavnog grada.
Ministar zdravstva Sarajevskog kantona, Enis Hasanović, opisao je situaciju kao „ne zdravstvenu krizu, već komunalnu krizu“, uzrokovanu neispunjavanjem osnovnih higijenskih obaveza od strane lokalnih vlasti.
No bivša ravnateljica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Sebija Izetbegović, smatra da bi zdravstvena situacija mogla postati još gora. Sada kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, ističe da su „dobro uhranjeni štakori“ trenutačno toliko brojni u gradu da „možemo uskoro očekivati i hantavirus“.
U barem jednom pogledu, Sarajevo je zasad imalo sreće. Neliječena leptospiroza može biti smrtonosna, s više od 50% smrtnosti kod osoba koje razviju teška plućna krvarenja. No do sada nijedan od prijavljenih slučajeva u trenutnoj epidemiji nije bio ozbiljan.