Talijanski istražitelji razotkrili su rusku špijunsku mrežu u Rimu koja je prikupljala obavještajne podatke o zapadnim sustavima protuzračne obrane isporučenim Ukrajini. Vlasti su pratile osumnjičenog časnika ruske vojno-obavještajne službe GRU, koji je navodno plaćao bivšem talijanskom obavještajcu za povjerljive dokumente o sustavima poput Samp-T i Michelangelo Dome. Italija je kao odgovor protjerala dvojicu ruskih vojnih atašea, piše Kyiv Post.
Ruski špijunski prsten u Rimu
Talijanska policija nadzirala je osumnjičenog časnika ruske Glavne obavještajne uprave (GRU) dok je bio u kontaktu s doušnikom. U središtu istrage bio je ruski državljanin Mihail Astakov, vojni ataše u ruskom veleposlanstvu u Rimu. Astakov se sastajao s Gavinom Pirasom (59), bivšim pripadnikom talijanske tajne službe, koji je ovog tjedna uhićen zajedno s još jednim bivšim talijanskim obavještajcem.
Prema istrazi, Piras je unutar talijanske vojske vrbovao doušnike kako bi došao do povjerljivih informacija koje je Astakov tražio. Trenutno je pod istragom petero osumnjičenih doušnika.
Sudski dokumenti otkrivaju da je Astakov tijekom tajnih sastanaka Pirasu predavao popise traženih informacija. Zauzvrat, Piras je prikupljene podatke snimao na microSD kartice i ostavljao ih u zidu na dogovorenoj lokaciji, koristeći metodu "mrtvog poštanskog sandučića". Za svaku isporuku podataka Astakov je plaćao 4000 eura u gotovini.
Na meti podaci o oružju za Ukrajinu
Špijunski zahtjevi bili su usmjereni na europsku pomoć Ukrajini u obrani od raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama. Osim za sustav Samp-T koji je isporučen Kijevu, Astakov je tražio informacije i o protuzračnoj raketi MBDA CAMM-ER, koju Ukrajina planira sklapati na svom teritoriju, te o sustavu Michelangelo Dome. Riječ je o protuzračnom sustavu koji razvija talijanska tvrtka Leonardo, a čije je testiranje u Ukrajini zakazano za studeni. Izvršni direktori Leonarda izjavili su da Michelangelo Dome ima otvorenu arhitekturu koja partnerskim zemljama omogućuje integraciju postojećih protuzračnih sustava.
Jedan od zahtjeva iz rujna 2025. godine odnosio se na obavještajne podatke o učinkovitosti napada na iranska nuklearna postrojenja, nanesenoj šteti i izgledima za nastavak operacija. Traženi su i talijanski planovi za nabavu projektila Storm Shadow, planovi prenaoružavanja Italije, EU i NATO-a, prioriteti obrambene politike EU te pomoć Ukrajini u razvoju dalekometnih projektila. Astakov se zanimao i za podvodni dron koji Leonardo testira u La Speziji.
Prema sudskim dokumentima, Piras je ruskog atašea izvijestio da britanska, a ne talijanska obavještajna služba pomaže Ukrajini u izvođenju dalekometnih napada na ruska naftna postrojenja. Također je javio da talijanski stručnjaci analiziraju strukturu ruskog tenka T-90, istaknuvši da ne razumiju princip autonomnog rada njegove strojnice. Piras je naveo da će, ako stručnjaci uspiju doći do tih informacija, on to saznati.
Uhićenja i protjerivanje ruskih diplomata
U travnju 2025. Astakov je zatražio informacije o talijanskom proizvođaču motora Avio, mjesecima prije nego što je tvrtka sklopila partnerstvo s američkom vojskom za isporuku raketnih motora na kruto gorivo. Nakon Pirasovog uhićenja u utorak, njegov odvjetnik je zanijekao da je njegov klijent Rusiji predao povjerljive informacije. U četvrtak je talijanska vlada objavila da protjeruje dvojicu vojnih atašea iz ruskog veleposlanstva, uključujući Astakova.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da Moskva nastavlja s hibridnim ratovanjem protiv Zapada i Italije. Ocijenio je te postupke kao miješanje u talijanske institucije i nacionalnu sigurnost.
Kibernetička špijunaža i praćenje logistike
Uhićenja zbog špijunaže u Italiji poklapaju se s izvješćima o ruskim kibernetičkim operacijama usmjerenim na logistiku zapadne vojne pomoći. Ruski hakeri povezani s državom kompromitirali su sigurnosne kamere spojene na internet i kućne portafone diljem država članica NATO-a i Ukrajine kako bi pratili vojni transport.
Nizozemska Opća obavještajna i sigurnosna služba (AIVD) i Vojna obavještajna i sigurnosna služba (MIVD) izvijestile su da je kibernetička operacija ciljala IP kamere smještene duž utvrđenih logističkih ruta kojima se prevozi vojna oprema za Kijev. Cilj je bio prikupiti obavještajne podatke o vrstama i količinama oružja koje se isporučuje ukrajinskim snagama.
"Organizacije s IP kamerama na tim rutama već su upozorene kako bi mogle poduzeti mjere", priopćile su nizozemske obavještajne službe.
U obavještajnoj procjeni navodi se da su hakeri iskoristili ranjivosti u potrošačkim i komercijalnim mrežama kamera. Nizozemsko izvješće ističe da uređaji povezani s internetom, poput kućnih portafona, često nemaju odgovarajuće sigurnosne protokole. "Kada se identificira IP kamera, napadač joj može pokušati pristupiti putem interneta. To je često relativno lako jer mnoge IP kamere povezane s internetom nisu dovoljno zaštićene", stoji u izvješću. Hakeri su se koristili standardnim tvorničkim lozinkama te zastarjelim i neažuriranim softverom kako bi dobili pristup. To je ruskim obavještajcima omogućilo praćenje kretanja na terenu bez korištenja konvencionalnih bespilotnih letjelica ili satelitskih snimki.
Nedavne istrage pokazuju da Rusija razvija sposobnosti za ometanje zapadnih logističkih i komunikacijskih mreža. Zajedničko izvješće The Insidera, Der Spiegela i Le Mondea navodi da su Rusija i Kina vodile razgovore o planovima za ometanje satelitskog komunikacijskog sustava Starlink, kojim upravlja SAD.