MRZITE li Andreja Plenkovića ili Zorana Milanovića i napišete li pod vlastitim imenom na Facebooku "mrzim Andreja Plenkovića" ili "mrzim Zorana Milanovića", niste autor govora mržnje. Manjak ljubavi, možda čak i stanoviti negativni osjećaji prema državnim čelnicima, ne bi vam trebali priskrbiti nikakve probleme. Nije, naime, svaki govor motiviran mržnjom ujedno i govor mržnje.
Mrziti vladu i Plenkovića nije govor mržnje
Ili, jednostavnije: kažete li da mrzite vladu, to nije govor mržnje. Kažete li da mrzite vladu zato što je u njoj predstavnik nekog naroda kojeg smatrate zlim, genocidnim, to jest govor mržnje.
Govor mržnje tematiziramo jer ga često spominju Andrej Plenković i Zoran Milanović u aktualnim sukobima. Stvar je otišla tako daleko da je čak i Plenković, lider HDZ-a, najveće hrvatske ekstremističke stranke, otkrio postojanje desnog ekstremizma i govora mržnje.
>> Plenković: Nismo mi otkrili govor mržnje na dan napada na Markovu trgu
I to je korisno, osim ako vam se govor mržnje ne ukazuje tamo gdje ga nema. I obrnuto. Što je, dakle, govor mržnje?
"Kada kažete nešto omalovažavajuće, uvredljivo, što negira nečija dobra svojstva, predbacuje nešto loše, to može biti uvredljiv govor, ali ne i govor mržnje. No, ako je taj govor usmjeren prema nekome zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, na primjer, a po svojim značajkama može se odnositi na svakog člana te manjinske skupine, onda je riječ o govoru mržnje", objašnjava nam Vesna Alaburić, odvjetnica koja se godinama bavi medijskim pravom, a ova je tema jako zanima.
Razlika između Cigana i Roma
I nudi primjere:
"Nazovete li Ciganinom političara koji nije Rom, kažete li mu 'ma, Cigane jedan', naravno da mu se ne obraćate kao pripadniku romskog naroda. To jest govor mržnje prema Romima", tumači Alaburić.
No, nije svako spominjanje Cigana govor mržnje:
"Jedno je kada Romi sebe nazivaju Ciganima, a drugo kada ih tako zove netko drugi. Nije uvredljivo ni kada kažete 'ciganska muzika' jer ona u sebi sadrži nešto pozitivno, drugačije, lijepo. Ako kažete 'ciganska posla' i to podrazumijeva da netko mulja, krade, prljav je, smrdljiv... to jest govor mržnje", govori Alaburić, a mi, nakon kraćeg uvoda, prelazimo na aktualna pitanja.
"Nije govor mržnje da premijeru kažete najgore stvari"
Je li govor mržnje ako netko napiše da premijera treba ubiti?
"Naravno da nije, nema veze s govorom mržnje. Da mu kažete najgore stvari na svijetu, to nije govor mržnje. No, recimo da za nekog hrvatskog političara kažete da je genocidan kao i svi Hrvati, to jest govor mržnje. Ako se sjećate, kad je Zdravko Mamić govorio Željku Jovanoviću 'tvoja su krvna zrnca antihrvatska, kako jedan Srbin može biti ministar u Hrvatskoj', to je bio govor mržnje. Ako to vrijedi za Jovanovića, onda vrijedi i za svakog Srbina, pa nijedan Srbin ne može biti ministar. Ali, na primjer, dio Mamićeve izjave gdje kaže 'Jovanović je hrvatomrzac, on ne voli Hrvatsku' individualizira i ne mora se odnositi na svakog pripadnika srpske nacije u Hrvatskoj", tvrdi Alaburić
"Naša vlada, po mom mišljenju, ne razlučuje dobro pozivanje na nasilje i govor mržnje. Vi možete pozivati na nasilje, a da to nema veze s govorom mržnje. Možete pozivati na nasilje iz raznih razloga, a da ni jednom ne dotaknete govor mržnje i to su sasvim različite stvari. Kad ih pomiješate, kad svaki mrzilački govor nazivate govorom mržnje, vi, zapravo, tupite oštricu prema onome što je stvarno sporno, a to je govor mržnje prema manjinskim društvenim skupinama. Ljudi imaju pravo vrijeđati ministre, premijera, oni su dužni to otrpjeti i nije dobro kad netko sve to pomiješa. To nije govor mržnje", rezolutna je Indexova sugovornica.
Razlikuju se govor mržnje i govor iz mržnje
Pa nastavlja:
"Postoji govor iz mržnje, koji ima mrzilačke sadržaje, ali ne sadrži ono što je najbitnije – mrzilačke sadržaje prema nekoj društvenoj skupini ili njezinu pripadniku. Možete biti motiviran mržnjom, niti itko mora voljeti predsjednika i premijera, ali to nikako nije govor mržnje. U tom izražavanju netrpeljivosti može biti pozivanja na nasilje. U radikalizaciji lijevog i desnog govora mislim da nam je desni puno opasniji, jer on naziva izdajnicima ove na drugom polu političkog spektra i radikalizira svoju poziciju, čini svoju poziciju militantnijom. Žestoka kritika s lijeva, čini mi se, nema te elemente.“
"Vojna lekarka" ima elemente govora mržnje
Idemo s još nekoliko primjera. Je li govor mržnje Milanovićevo nazivanje Plenkovićeve majke vojnom lekarkom?
"Vojna lekarka ima elemente govora mržnje, jer je rečeno na ekavici, implicira da je majka radila u JNA, da je JNA zapravo agresorska vojska, u funkciji Srba. Plenkovića je majka tako svrstana na stranu državnih neprijatelja, odnosno srpskog agresora. U tom dijelu ima elemenata govora mržnje. Ali ipak nije govor mržnje", ističe Alaburić.
I još dva primjera:
"Mrzim vladu" nije govor mržnje, ali "mrzim potpredsjednika vlade jer je Srbin" jest govor mržnje.
Alaburić napominje da "ne podliježe kaznenom sankcioniranju svaki govor koji ćemo nazivati govorom mržnje i pitanje je u kojem trenutku ono što jest govor mržnje treba podlijegati sankcioniranju. I to ovisi od države do države", veli naša sugovornica.
Amerikanci, na primjer, imaju izrazito liberalan pristup prema tome, "smatraju da je sve slobodno do trenutka kad prijeti opasnost od fizičkog nasilja". Stoga su i "antisemitske demonstracije u židovskoj četvrti normalne, ali uz žestoko osiguranje. U Europi je to strože, mnoge zemlje kazneno sankcioniraju sadržaje koji imaju govor mržnje kojim se poziva na nasilje, koji je protupravan u objektivnom značenju komunikacijskog sadržaja, za razliku od našeg zakona u kojem je akcent u namjeri. Pa tako ako izgovaraš ne znam kakav govor mržnje, ali nemaš namjeru poticati na nasilje, nema kaznenog djela. Zato je Mamić bio oslobođen u postupku Jovanoviću, jer je sud zaključio da nije imao namjeru poticati na nasilje, ali je izgubio u parničnom postupku u kojem smo tražili da se utvrdi da je takva vrsta govora diskriminatorna", prisjeća se Alaburić, Jovanovićeva odvjetnica u tome slučaju.
Poslastica za kraj. U našem zakonodavstvu ne postoji kazneno djelo govora mržnje. Ono što odgovara njegovu opisu nalazi se u članku 325. Kaznenog zakona koji propisuje javno poticanje na nasilje i mržnju.
"Kod nas je bitna namjera poticanja na nasilje i mržnju. U Švedskoj i Danskoj nije bitno jesi li imao namjeru, nego jesi li širio sadržaje koji su po objektivnoj prirodi podobni pozivati na nasilje, uznemiravati ljude, širiti netrpeljivost prema drugima. Dakle, ne vodi se računa o subjektivnom, što bi htio, nego objektivnom, što je stvarni sadržaj tvoje poruke", naglašava Alaburić.
Toliko. Čisto da vas plenkovići ne plaše s govorima mržnje. I da ga razlikujete od onoga što nije.