SAD želi kazniti Kinu i Indiju za poslovanje sa zemljom pod sankcijama zbog nastavka kupovine ruske nafte, koja predstavlja ključni izvor prihoda za financiranje rata u Ukrajini, piše Deutsche Welle.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Te dvije zemlje su obećale da će štititi svoju energetsku sigurnost i ekonomsku suverenost, a Kina je prijetnje iz Washingtona nazvala "prisilom i pritiskom". Kina je postala najveći uvoznik ruske nafte 2022. godine. Indija je, s druge strane, optužila Zapad za licemjerje, ističući da Europska unija i dalje uvozi rusku energiju, iako je značajno smanjila ovisnost o njoj od početka rata.
New Delhi je dodatno ukazao da je Washington aktivno podržavao indijsku kupovinu ruske nafte odmah nakon ruske invazije, kako bi se stabilizirale globalne cijene.
Uvoz nafte iz Rusije u Indiju povećao se gotovo 19 puta u posljednje četiri godine, s 0,1 na 1,9 milijuna barela dnevno, dok je kineski uvoz porastao za 50%, na 2,4 milijuna barela dnevno.
Petras Katinas, energetski analitičar iz Litve pri Centru za istraživanje energije i čiste atmosfere (CREA), rekao je za DW da je Indija, kao drugi najveći kupac ruske nafte, uštedjela oko 33 milijarde dolara na energentima između 2022. i 2024. godine, zahvaljujući velikim popustima koje je Moskva nudila nakon što su SAD i EU prekinule oslanjanje na rusku naftu i plin.
Katinas je rekao da je dugogodišnja politika Indije balansiranja odnosa s SAD-om, Rusijom i Kinom, bez davanja prioriteta bilo kojoj strani, bila ključna za odluku da kupuje jeftiniju rusku naftu, s fokusom na "energetsku sigurnost i pristupačnost".
Nakon što je već uveo 25% carinu na uvoze iz Indije, predsjednik SAD-a Donald Trump je prošle srijede potpisao izvršnu uredbu kojom uvodi dodatnu carinu od 25% na indijsku robu, kao odgovor na kupovinu ruske nafte.
Cijene nafte su se odmah povećale za gotovo 1%, dok su indijski mediji javili da bi nova carina mogla povećati indijski "račun" za naftu za čak 11 milijardi dolara. New Delhi je novu mjeru nazvao "nepravednom, neutemeljenom i nerazumnom".
Trump je rekao da će carine stupiti na snagu za 21 dan, dajući Indiji i Rusiji vremena da pregovaraju o porezima na uvoz.
Također se očekuje da predsjednik najavi šire sekundarne sankcije za druge zemlje i subjekte koji trguju ruskom naftom.
Sekundarne sankcije bi bile veliki udarac za rusku ekonomiju, koja je već pod snažnim zapadnim mjerama. S vojnim troškovima koji premašuju 6% BDP-a i stvarnom inflacijom koju neki analitičari procjenjuju na 15-20% (naspram službenih 9%), Rusija troši rezerve i suočava se s ozbiljnim pritiscima na proračun i tvornice oružja.
Za globalna tržišta, nove sankcije mogle bi izazvati veliki šok sličan onom iz 2022. godine, kada su cijene nafte naglo porasle, a Rusija zaobišla sankcije nudeći jeftiniju energiju dvjema velikim svjetskim ekonomijama.
"Da Indija tada nije kupovala rusku naftu, teško je reći kolika bi bila cijena – 100, 120, 300 dolara po barelu", rekao je Sumit Ritolia, analitičar energije iz New Delhija iz istraživačke kuće Kpler.
Carina od 25% mogla bi prisiliti Indiju da smanji barem dio uvoza ruske nafte. Dodatne sankcije bi dodatno pogoršale situaciju.
Katinas kaže da sekundarne sankcije značajno podižu ulog, jer bi mogle ograničiti pristup indijskih tvrtki američkom financijskom sustavu, a banke, rafinerije i brodarske kompanije bi bile izložene ozbiljnim posljedicama zbog globalne povezanosti.
Ako bi pet milijuna barela dnevno ruske nafte iznenada "nestalo" s tržišta, analitičari vjeruju da bi cijene ponovno naglo skočile, jer bi zemlje morale hitno pronaći druge izvore. Iako je OPEC nedavno povećao proizvodnju, zamjena tako velike količine u kratkom roku bila bi izuzetno teška zbog ograničenih kapaciteta i logistike.
"Ne postoji mjesto odakle možete dovoljno brzo dobiti tih 5 milijuna barela", rekao je Aleksandar Kolyandr, viši suradnik u Centru za europske političke analize. Ritolia kaže da bi indijskim tvrtkama moglo trebati i do godinu dana da se odviknu od ruske nafte, ako bi to bilo neophodno.
Rast cijena nafte bi izazvao naglu inflaciju u SAD-u i širom svijeta. Američka središnja banka procjenjuje da svaki rast cijene sirove nafte za 10 dolara dodaje oko 0,2 posto inflaciji. Slične procjene ima i Indijska središnja banka.
Katinas tvrdi da će Kina, čija je ukupna trgovina sa SAD-om četiri puta veća od indijske, "možda biti izuzeta" iz novih mjera. Trgovina između dvije najveće svjetske ekonomije iznosi više od 580 milijardi dolara, što Kini daje moć pregovaranja koju Indija nema.
Kina također ima monopol na rijetke zemne metale, što je još jedna točka napetosti sa SAD-om, i moguće je da Peking koristi to kao polugu u odnosu na Trumpov stav.
Budući da Indija nema usporedivu pregovaračku moć, Washington je posljednjih dana udvostručio pritisak na New Delhi, rekavši da bi nove sankcije Rusiji i Indiji "mogle oboriti njihove mrtve ekonomije zajedno".
Indija više ne ubire istu dobit od popusta kao 2022. godine, kada su oni iznosili 15-20 dolara po barelu. Danas su ti popusti smanjeni na oko 5 dolara, kaže Ritolia.
Rusija, koja naravno želi napuniti državnu blagajnu, maksimizira prihode od energije, koristeći sve veću potražnju iz Turske, trećeg najvećeg kupca, i Azije, gdje se ruska nafta često reeksportira pod drugim imenima da bi se izbjegle sankcije.
Ipak, indijske rafinerije i dalje kupuju rusku naftu. Uvoz je u lipnju dostigao 11-mjesečni rekord od 2,08 milijuna barela dnevno, što čini 44% ukupnog uvoza nafte u Indiji – što je rezultat geopolitičkog kalkuliranja i konkurentnosti cijena.
Kina, s druge strane, vjerojatno neće mijenjati svoju politiku – iako njezine banke sve češće odbijaju ruske transakcije čak i u juanima, prisiljavajući Moskvu da koristi posrednike i treće zemlje.
Kina na uvoz nafte gleda kao na prioritet zaštićen od političkih pritisaka, dok se za Indiju očekuje da će više balansirati: smanjiti kupovinu pod pritiskom, ali ne i potpuno odustati od ruske nafte.
Ritolia zaključuje: "Možda ćemo smanjiti uvoz ruske nafte, ali nećemo pasti na nulu u skorije vrijeme."