"DOSTA je čekanja, još samo jedan dan do Škole za život'', na društvenim mrežama danas nasmiješeno poručuje ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja ovih dana radosno promovira projekt, eksperiment ili reformu, ovisi koga se pita.
> Ministarstvo obrazovanja: U "Školi za život" ima Građanskog odgoja
Vjetar u leđa joj je dao i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, koji je jutros na posebnoj konferenciji za medije poručio kako je "projekt sinergije politike i struke za koji su preuzeli odgovornost prije godinu i tri mjeseca doveo do toga da je Blaženka Divjak, profesorica i znanstvenica, prva ministrica koja je uvela reformu u učionice".
Škola za život nije ni sjena Cjelovite kurikularne reforme
Riječ je o programu koji će se od ponedjeljka provoditi u 74 osnovne i srednje škole, te koji u Ministarstvu smatraju eksperimentalnom fazom Cjelovite kurikularne reforme, no kako piše portal srednja.hr, Škola za život daleko je od toga.
Naime, osim što temeljni dokumenti kao što je Okvir nacionalnog kurikuluma nisu usvojeni, program Škola za život rađen je tek za nekoliko područja kao što su hrvatski, matematika, povijest, geografija i sl., a međupredmetne teme poput građanskog odgoja i obrazovanja potpuno su izostavljene. Kao uostalom i neki drugi dijelovi Cjelovite kurikularne reforme - okvir vrednovanja, učenici s teškoćama i daroviti učenici.
Informatika - od plemenite namjere do katastrofalne pripreme
No i takva parcijalna i osiromašena inačica kurikularne reforme Ministarstvu znanosti i obrazovanja dovoljan je napredak da ga gura u prvi plan u odnosu na drugi veliki pothvat koji je ministrica Divjak svojevremeno najavljivala kao veliki uspjeh - uvođenje obveznog predmeta informatike.
Čini se da je taj hvalevrijedni potez, najavljen u studenom prošle godine, zaštekao na svim razinama - od pitanja kadrova do opremljenosti učionica.
Informatika obavezna, broj kompjutora nepoznat
Na naš upit o opremljenosti učionica, odnosno o tome koliko pojedina škola ima kompjutora, Maro Alavanja, savjetnik ministrice za odnose s javnošću, nije bio siguran ima li sve podatke te nam ih je obećao poslati kad utvrdi postoje li.
Njegovim riječima, radi se o decentraliziranom sustavu gdje bi upravo jedinice lokalne samouprave trebale voditi računa o tome kakva je opremljenost učionica. Kako se jedinice lokalne samouprave u tome snalaze, možda najbolje pokazuje primjer zadarske škole koja je zbog opremanja učionice za informatiku i uslijed nedostatka prostora naumila dva razreda preseliti u župni dvor, o čemu je Index već pisao.
Ipak, Alavanja nam je objasnio kako je 218 škola koje su po tom pitanju bile u najkritičnije stanju prije devet mjeseci opremljeno te da je u njih uloženo deset i pol milijuna kuna.
Propao natječaj za kupnju prijenosnih računala
O drugom natječaju za čak 13.000 prijenosnih računala koja su do početka školske godine trebala stići u 430 osnovnih škola, a koji je poništen jer je pristigla tek jedna ponuda više od 50 posto veća od one koju je Ministarstvo nudilo, Alavanja s pravom odgovara da bi ga novinari, da je Ministarstvo to prihvatilo, danas pitali kolika mu je provizija.
No to ne umanjuje problem koji je nastao. Naime, 29. kolovoza, nekoliko dana prije početka nastave za veći dio Hrvatske, Ministarstvo je donijelo odluku da će se sredstva za laptope doznačiti na žiro račune 673 osnovne škole, koje će ih pak sada samostalno nabavljati. Kako primjećuje portal srednja.hr, zanimljivo je da je u propaloj javnoj nabavi bilo predviđeno 26 milijuna kuna za 430 škola, a sada se taj iznos dijeli na njih 673. Bilo kako bilo, nastava informatike za neke - u Ministarstvu, čini se, ne znaju kolike - počinje bez kompjutora.
Umjesto udžbenika materijali s radionica i skupova
No u izvođenju nastave informatike ne nedostaju samo kompjutori. Bolja situacija nije ni s udžbenicima. Iako nas Alavanja uvjerava kako je podučavanje informatike udžbenicima "paseé'' te da su pripremljeni digitalni materijali, situacija nije baš tako idealna. Kako piše srednja.hr, još u siječnju ove godine CARNET je otvorio postupak javne nabave u vrijednosti od dva milijuna kuna (bez PDV-a) i to u svrhu nabave otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) za predmet informatika, no uslijed žalbi konzorcija nakladnika natječaj je poništen te prebačen za sljedeću školsku godinu.
O kojim je točno materijalima riječ? Ministarstvo je portalu srednja.hr objasnilo kako se radi o digitalnim materijalima koje su nastavnici informatike koristili tijekom 243 dana edukacije i koji im služe za nastavu.
Nastavnici nezadovoljni, ali svi na broju
A ta 243 dana, koja su mnogi nastavnici kritizirali, trebala su pripomoći osposobljavanju kadrova za izvođenje nastave informatike. Kako nam je Alavanja objasnio, edukacije iz kojih su proizašli nastavni materijali odnose se na niz skupova, virtualnih učionica i sličnih događanja koje su nastavnici pohađali u svrhu pripreme.
Što se tiče broja učitelja, Ministarstvo je tu ipak bilo pripremljenije. Procjenom na terenu ustanovljeno je da je potrebno još 75 nastavnika koji će se dodatno zaposliti ili će postojeći kadar dopunjavati norme ili raditi prekovremeno. ''Došlo nam je 74 zahtjeva i to je sve sređeno'', kazao nam je Alavanja.
"Sutra svima želim puno sreće, radosti i veselja. Ako mi ne rješavamo probleme koji će nam se naći na putu u ovoj fazi reforme, kako možemo očekivati da naši učenici nauče rješavati probleme koji će i njih dočekati u životu'', poručila je ministrica Divjak koja, kako se čini, koncept "rješavanja problema na putu'' shvaća prilično doslovno.