Od 1981. godine, kada je bolest postala poznata, AIDS je odnio 44 milijuna života širom svijeta. Smatra se jednom od najtežih epidemija u povijesti čovječanstva. Iako je broj smrtnih slučajeva s vremenom pao zahvaljujući edukaciji i preventivnim mjerama, ljudi i dalje umiru od posljedica ove bolesti.
Tijekom 2024. godine od AIDS-a je u svijetu umrlo oko 630.000 ljudi. Zbog toga otkriće Sveučilišne klinike u Kölnu neposredno prije početka Europske konferencije o AIDS-u (15.–18.10.) u Parizu budi novu nadu da bi moglo predstavljati još jedno oružje u borbi protiv ove bolesti, piše Deutsche Welle.
Istraživački tim koji predvodi Florian Klein, ravnatelj Instituta za virologiju, proučio je uzorke krvi 32 osobe. Sve su one zaražene HIV-om, ali su samostalno, dakle bez terapije, razvile snažan i široko djelotvoran imunološki odgovor kroz antitijela protiv virusa.
Znanstvenici su u laboratoriju testirali više od 800 različitih antitijela iz tih uzoraka, ispitujući njihovu sposobnost neutraliziranja HIV virusa. Jedno od njih, pod oznakom 04_A06, posebno se istaknulo. Ovo antitijelo blokira mjesto pomoću kojega se virus veže za stanice domaćina tijekom infekcije. Na taj način sprječava ulazak HIV virusa u stanice. Kada virus uđe u stanicu, on preuzima njezine funkcije i koristi ih za vlastito umnožavanje, čime dugoročno slabi imunološki sustav.
Plan za proizvodnju antitijela nalazi se u ljudskom imunološkom sustavu, u B-limfocitima. Kada dođu u kontakt s patogenima, ti limfociti sazrijevaju u plazma stanice koje proizvode velike količine antitijela, među njima i 04_A06. Istraživači su dešifrirali genetski plan za njegovo stvaranje i uspjeli ga reproducirati. "Znači, više nije potrebno uzimati krv od pacijenata, već se taj genetski plan može umetnuti u drugu stanicu i reći joj: proizvedi ovaj protein – odnosno ovo antitijelo."
U eksperimentima na miševima koji su nosili komponente ljudskog imunološkog sustava i bili zaraženi HIV-om, antitijelo 04_A06 uspjelo je potpuno neutralizirati većinu HIV virusa. Istraživači su proveli testove na oko 340 različitih varijanti HIV-a, uključujući i one koje su već bile otporne na druga antitijela. "Virusi su vrlo raznoliki i to je razlog zašto je HIV tako teško liječiti, jer postoji velika genetska raznolikost među virusima", objašnjava Klein. Novo otkriveno antitijelo, međutim, uspjelo je neutralizirati 98 posto testiranih varijanti.
Dakle, 04_A06 mogao bi pomoći ljudima koji su već zaraženi HIV-om jer virusu onemogućava pristup stanici. "Veže se za receptor virusa, blokira ga i tako sprječava da zarazi ciljnu stanicu." Osim toga, virusi koji su "označeni" antitijelima lakše se prepoznaju i uništavaju od strane imunološkog sustava. Ovo bi se antitijelo moglo koristiti i preventivno kako bi se spriječila HIV infekcija: "Ako antitijelo već postoji u tijelu, virus koji uđe biva odmah zaustavljen prije nego što uspije zaraziti stanicu."
Novo antitijelo moglo bi djelovati kao tzv. pasivna imunizacija. Suprotno tome, aktivna imunizacija podrazumijeva cjepivo koje omogućava tijelu da samo proizvodi antitijela, ali takvog cjepiva još nema. Postoje istraživanja s mRNA cjepivom koje bi trebalo potaknuti imunološki sustav da reagira na određeni protein iz ovojnice HIV virusa. Međutim, do sada je ovaj pristup testiran samo na jednoj varijanti virusa.
Trenutačno se različiti lijekovi u obliku tableta ili injekcija koriste za profilaksu protiv HIV infekcija, i to s velikim uspjehom. Ipak, tablete se najčešće moraju uzimati svakodnevno. Dugotrajni pripravci s depo-učinkom, poput onih koji sadrže lenakapavir, već su odobreni u SAD-u i EU-u, ali se u EU-u još uvijek ne prodaju.
Ideja iza profilakse antitijelima poput 04_A06, objašnjava Klein, jest: "Da se može izbjeći svakodnevno uzimanje tableta jer bi postojala više od 90 posto vjerojatnosti da se infekcija spriječi." Profilaksa antitijelima uzimala bi se otprilike svakih šest mjeseci.
Do sada su već otkrivena i druga antitijela širokog djelovanja protiv HIV-a, ali je "04_A06 definitivno iznimno snažan predstavnik te skupine", ocjenjuje Alexandra Trkola, ravnateljica Instituta za medicinsku virologiju Sveučilišta u Zürichu. "Teoretski, 04_A06 sam postiže učinkovitost koja se inače dostiže samo kombinacijom više antitijela."
"Snažan" u ovom kontekstu znači: čak i kada se mala količina antitijela primijeni na zaražene stanice, učinak je vrlo izražen. To je važno ako bi se otkriće iz Kölna jednog dana pretvorilo u lijek koji bi se davao injekcijom. Jer može se primijeniti samo ograničena količina – a davanje 20 injekcija ne bi bilo samo neugodno, već bi i proizvodnja lijeka bila vrlo skupa, objašnjava Klein.
Međutim, do razvoja stvarnog lijeka na temelju 04_A06 moglo bi proći dosta vremena, smatra Christoph Spinner, šef odjela za infektologiju na Sveučilišnoj klinici "Rechts der Isar" u Münchenu. On napominje da su rezultati iz Kölna za sada samo laboratorijski podaci, "pa se učinkovitost ne može izravno prenijeti na stvarne životne uvjete". Potrebne su daljnje studije o doziranju, sigurnosti i učinkovitosti antitijela.
I Alexandra Trkola upozorava: "Još uvijek ne možemo znati hoće li se antitijelo pokazati učinkovitim i u kliničkoj primjeni." Ipak, dodaje: "Znakovi su svakako vrlo ohrabrujući."