NAKON jezive egzekucije srednjoškolskog profesora u predgrađu Pariza, kojem je islamistički terorist odrubio glavu zbog karikatura proroka Muhameda koje je pokazao učenicima, francuska vlada pokrenula je veliki obračun s islamskim ekstremistima u zemlji.
Provedeni su deseci racija, a najavljeno je i raspuštanje islamističkih udruga te masovna deportacija 231 islamističkog ekstremista sa stranim državljanstvom - od kojih je većina, njih 180, već bila u zatvoru, kako je za Reuters otkrio policijski izvor.
Francuska definira ekstremiste kao "ljude za koje je vjerojatno da će, nakon što su se upustili u proces radikalizacije, htjeti otići u inozemstvo i pridružiti se terorističkim skupinama ili sudjelovati u terorističkim aktivnostima (u zemlji)". Naredbu o masovnoj deportaciji izdao je, prema ovom izvoru, ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
>>Terorist je objavio sliku odrubljene glave učitelja: Smaknuo sam psa iz pakla
Više od 80 istraga otvoreno je zbog širenja mržnje na društvenim mrežama, rekao je Darmanin, koji je ustvrdio da je protiv ubijenog profesora povijesti Samuela Patyja islamistički propovjednik Abdelhakim Sefrioui proglasio fetvu, odnosno smrtnu presudu na temelju islamskih svetih spisa i šerijata kao islamskog pravnog nauka.
"Neprijatelji Republike neće imati ni minute predaha"
Sefrioui, koji se s ocem jedne muslimanske učenice iz Patyjevog razreda također žalio školi i tražio suspenziju profesora "bandita", uhićen je zajedno s još osam osoba. Među njima su i roditelji, djed i brat ubojice, 18-godišnjeg čečenskog azilanta Abdulaha Anzorova. Polusestra ubojice navodno je još 2014. otišla u Siriju i pridružila se Islamskoj državi.
>>Ovaj islamski propovjednik pokrenuo je hajku protiv ubijenog francuskog učitelja
"Neprijatelji Republike neće imati ni minute predaha", najavio je Darmanin i rekao da "češljaju" udruge. Državne službe cijelog će tjedna obilaziti 51 udrugu, a neke od njih, primjerice Zajednica protiv islamofobije u Francuskoj (CCIF), bit će raspuštene, dodao je francuski ministar.
Ipak, zanimljivo je što su udruge kao što je CCIF dosad dobivale državna financijska sredstva za unaprjeđivanje građanskih i međuvjerskih odnosa, izvještava New York Times.
Posljednji u dugom i krvavom nizu džihadističkih napada
Ova žestoka reakcija francuskih vlasti, na čelu s predsjednikom Emmanuelom Macronom, pokazuje koliko je gnjusno ubojstvo profesora odjeknulo francuskim društvom i ponovo otvorilo ionako duboke rane, nakon niza islamističkih terorističkih napada u posljednjem desetljeću: od napada na židovsku školu i francuske vojnike u Toulouseu 2012. (7 mrtvih), preko onog na redakciju satiričkog časopisa Charlie Hebdo zbog objave karikatura Muhameda, koje je profesor Patty nedavno pokazao učenicima, te na trgovinu židovske košer-hrane u siječnju 2015. (17 mrtvih), napada na rock-koncert u klubu Bataclan u Parizu i nogometni stadion Stade de France u studenom 2015. (131 mrtvi), napada kamionom na prolaznike za Dan Bastille na promenadi u Nici 2016. (86 mrtvih) do manjih napada u posljednjih nekoliko godina.
To su, posjetimo, ubojstvo svećenika u Normanidji 2016., dvoje policajaca na Champs-Élysées u Parizu 2017., dviju djevojaka u Marseilleu 2017., policajca i troje civila u Carcassonneu i Trèbesu 2018., četvero policajaca u pariškoj policijskoj postaji 2019., dvoje ljudi u Romans-sur-Isère u travnju ove godine i dvoje teško ranjenih u ponovnom napadu na Charlie Hebdo u rujnu ove godine, pri čemu je napadač došao na staru adresu, na kojoj se redakcija više ne nalazi.
>>Napadač koji je sjekirom ozlijedio dvoje ljudi u Parizu: Cilj mi je bio Charlie Hebdo
Na određeni način egzekucija učitelja odjeknula je u Francuskoj kao još brutalniji napad na slobodu govora, liberalizam i sekularizam, odnosno laicizam kao temeljna načela francuske Republike nego onaj na Charlie Hebdo, jer je u ovom slučaju zbog karikatura ubijen službenik te iste Republike - onaj koji je zadužen za obrazovanje i prenošenje njenih vrijednosti na nove generacije.
Ministar unutarnjih poslova najavio obračun s "neprijateljem iznutra"
Tisuće ljudi diljem Francuske izašle su za vikend na ulice u znak podrške Patyju, iako u znatno manjem broju nego 2015. nakon napada na Charlie Hebdo, kad su samo u Parizu demonstrirala oko 2 milijuna ljudi, uključujući više od 40 svjetskih državnika.
U isto vrijeme sve je veći pritisak na francusku centrističku vladu s oporbene desnice da se obračuna s "neprijateljem iznutra", kako ga je opisao i sam ministar u intervjuu, referirajući se na islamske radikale.
"Situacija traži strategiju ponovnog osvajanja (rekonkviste). Islamizam je ratoborna ideologija čije je sredstvo osvajanja terorizam", poručila je predsjednica krajnje desne stranke Nacionalni skup (nekadašnja Nacionalna fronta) Marine Le Pen.
No Macron, koji je istodobno na meti krajnje desnice koje ga optužuju za nebrigu te ljevice koja upozorava na stigmatizaciju muslimana zbog izbornih razloga, već je početkom ovog mjeseca predstavio akcijski plan velikog obračuna s "islamističkim separatizmom", kako ga je nazvao, tako da sada može reći da je predvidio problem i prije posljednjeg terorističkog napada te da djeluje proaktivno, a ne reaktivno.
U tom govoru francuski predsjednik ocijenio je da je "islam religija koja danas prolazi kroz krizu posvuda u svijetu" te prozvao "islamistički separatizam" u Francuskoj koji potiče "napuštanje škole" među djecom, "razvoj sportskih i kulturnih praksi" u zatvorenim zajednicama i "indoktrinaciju i negiranje vrijednosti poput jednakosti muškarca i žene".
>>Macron najavio novi plan protiv islamističkog separatizma, u planu i mjere u školstvu
Macron već ranije ovog mjeseca najavio borbu protiv islamističkog separatizma
U govoru koji je održao u Mureauxu, u pariškoj okolici, Macron je istaknuo da ne bi bilo dobro "stigmatizirati sve muslimane". "Moramo reći da postoji radikalni islamizam koji dovodi do toga da se niječe Republika", rekao je ipak. U svrhu borbe protiv radikalizacije najavio je niz mjera poput obveze da svaka udruga koja traži javnu subvenciju mora potpisati povelju o sekularnosti, pojačanog nadzora nad privatnim vjerskim školama i strogog ograničenja u praćenju nastave od kuće.
>>Macron stao u obranu djevojke koja je uvrijedila islam: Bogohuljenje nije zločin
Macron je i u veljači ove godine javno stao u obranu 16-godišnje djevojke Mile Orriols iz mjesta u blizini Lyona, koja je morala dobiti policijsku zaštitu nakon što je na društvenim mrežama, frustrirana vulgarnim vrijeđanjem jednog mladog muslimana nakon što ga je odbila, nazvala islam "sranjem", Kuran "knjigom punom mržnje" i poručila da bi "zabila prst u šupak tom bogu".
"Ta potreba odvojena je od kritike religije. Zakon je jasan: imamo pravo bogohuliti, kritizirati, karikirati religije. Republikanski poredak nije moralni poredak... Zakonom su zabranjeni izazivanje mržnje i napadi na dostojanstvo", istaknuo je tada Macron.
A sada, nakon ubojstva Patyja, Macron je jasno poručio da se radilo o islamističkog terorizmu i napadu na "Republiku i njene vrijednosti", a da je učitelj "umro jer je učio slobodu govora".
"Ovo je naša borba koja je egzistencijalna. Oni (teroristi) neće uspjeti... Oni nas neće podijeliti", zaključio je Macron.