Kina je, uz već poznato masovno jačanje konvencionalnih vojnih snaga, započela i brzu ekspanziju svog nuklearnog arsenala, kako po veličini tako i po sposobnostima, upozoravaju američka vojska i stručnjaci za kontrolu naoružanja, piše Reuters.
General Anthony Cotton, zapovjednik Američkog strateškog zapovjedništva, još je u ožujku pred Kongresom izjavio kako direktiva kineskog čelnika Xi Jinpinga da vojska bude spremna za zauzimanje Tajvana do 2027. godine izravno potiče gomilanje nuklearnog oružja koje se može lansirati s kopna, iz zraka i s mora.
Kina je u svojoj nacionalnoj obrambenoj politici iz 2023. ponovila dugogodišnje obećanje da ni pod kojim okolnostima neće prva upotrijebiti nuklearno oružje. Ova politika uključuje i obećanje da se nuklearno oružje neće koristiti protiv država koje ga ne posjeduju.
Odgovarajući na upite, ministarstvo obrane u Pekingu poručilo je kako se "nuklearni rat ne može dobiti i ne smije se voditi". Naglasili su da se Kina pridržava "nuklearne strategije samoobrane i provodi politiku neprve uporabe".
Međutim, Pentagon u svom godišnjem izvješću o kineskoj vojnoj moći izražava sumnju u službeni stav Pekinga. Navode kako kineska strategija vjerojatno ipak uključuje mogućnost prve uporabe nuklearnog oružja kao odgovor na konvencionalne napade koji bi ugrozili njezine nuklearne snage ili zapovjedništvo.
U izvješću objavljenom krajem prošle godine stoji i da bi Peking vjerojatno razmotrio prvu nuklearnu uporabu ako bi vojni poraz na Tajvanu "ozbiljno ugrozio" opstanak komunističkog režima.
Kinesko ministarstvo obrane odbacilo je takve tvrdnje, navodeći da se protivi "svakom pokušaju napuhavanja takozvane 'kineske nuklearne prijetnje' u nastojanju da se Kina ocrni i okleveta te namjerno dovede u zabludu međunarodnu zajednicu".
Prema podacima Biltena atomskih znanstvenika, Kina širi i modernizira svoj arsenal brže od bilo koje druge nuklearne sile te trenutno posjeduje oko 600 bojevih glava. U tijeku je izgradnja oko 350 novih silosa za projektile i nekoliko baza za mobilne lansere.
Procjenjuje se da kineska vojska raspolaže sa 712 kopnenih lansera, no nisu svi namijenjeni nuklearnom oružju. Ipak, ističe se da 462 lansera mogu biti opremljena projektilima "koji mogu dosegnuti kontinentalni dio Sjedinjenih Država".
Pentagon je u svom izvješću otišao korak dalje, procijenivši da će kineska vojska do 2030. godine imati više od 1000 operativnih nuklearnih bojevih glava. Cilj je, navodi se, izgradnja sile koja će raspolagati širokim spektrom oružja, od projektila niske snage za precizne udare do interkontinentalnih balističkih projektila s višestrukim megatonskim eksplozivnim udarom.