SRIJEDA će biti jedan od bitnijih dana u novoj libanonskoj povijesti, jer će tada Vijeće sigurnosti UN-a glasati o unilateralnom formiranju suda za ubojice bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja, čije je formiranje vjerojatno glavni razlog zbog kojega je Libanon u zadnjih tjedan dana u kaosu kojeg je prouzročila teroristička grupa Fatah al-Islam.

Rafik Hariri ubijen je zajedno s 21 osobom na Valentinovo 2005., nedugo nakon razmirica sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom. Rezultat njegovog ubojstva bila je masovna serija prosvjeda, poznata kao Revolucija cedrova, u kojoj je na ulice izašao svaki četvrti Libanonac, a ta masa okončala je 30 godina vojnog prisustva Sirije u Libanonu. Kasnija istraga UN-a implicirala je sirijske i libanonske obavještajce, među njima i Assadovog brata i šogora. Sirija odbija bilo kakvu pomisao na osnivanje suda, sirijski saveznici na libanonskoj političkoj sceni već šest mjeseci blokiraju zadnju fazu njegovog osnivanja, a svi materijalni i logički dokazi prilično jasno naznačuju da je upravo Sirija iza zadnje serije klanja, u kojoj je poginulo oko 70 ljudi, i koje je najgore unutarlibanonsko nasilje od kraja građanskog rata 1990.

Prošli vikend su libanonsku vojsku, nakon što su ju na djelovanje isprovocirali pljačkom banke, napali pripadnici Fatah al-Islama, radikalne terorističke grupe stacionirane u palestinskom izbjegličkom kampu Nahr al-Bared. O grupi se zna relativno malo, jer se kao samostalna deklarirala tek krajem 2006. Dosad ju se povezivalo s Al-Qaidom, ali nove informacije, kao i djelovanje grupe, govore o jasnoj upletenosti sirijskih tajnih službi u njeno osnivanje, financiranje i djelovanje. Al-Islamovi napadi na libanonsku vojsku došli su samo nekoliko dana nakon što su predstavnici SAD-a, Francuske i Britanije libanonskoj vladi dali nacrt rezolucije o unilateralnom osnivanju Haririjevog suda u Vijeću sigurnosti. Assad se u isto vrijeme zaprijetio glavnom tajniku UN-a, Ban Ki-Moonu, da će u slučaju formiranja suda "zapaliti cijeli Bliski istok, od Kaspijskog mora do Sredozemlja".

Nakon tri dana najkrvavijih bitaka, koje su počele u prošlu nedjelju, stanje se sada relativno smirilo. Teroristi su zabarikadirani u kampu, iz kojeg je dosad, po podacima UN-a, pobjeglo oko 25 000 Palestinaca, a dolazi samo do sporadičnih sukoba. Predstavnici PLO-a u Libanonu, koji ima formalnu kontrolu nad palestinskim izbjegličkim kampovima, dali su libanonskoj vojsci dopuštenje da prekrši dogovor iz 1969. i uđe u kamp. Vlada je al-Islamovcima najavila da imaju izbor između predaje i uništenja, a al-Islamovci Vladi da će se boriti "do zadnje kapi krvi i do zadnjeg metka".

Promjene nacrta rezolucije koja bi trebala osnovati sud trebale bi biti gotove do utorka, a očekuje se rusko protivljenje nekim pravnim aspektima sadržanim u njoj. Također, postoji mogućnost da Rusija, koja je sa Sirijom imala jake veze za vrijeme Hladnog rata, stavi veto na rezoluciju. Francuski i američki diplomati obećali su Libanoncima da će osigurati osnivanje suda, a SAD je Libanonu odobrio dodatnih 770 milijuna financijske pomoći, od kojih će najmanje trećina otići na vojne izdatke. Taj potez trebao bi osigurati potporu vojsci, koja se ne može mjeriti sa sirijskom, niti s Hezbollahovim snagama u Libanonu, ali se od nje želi napraviti natprosječno jaku policijsku snagu koja bi trebala patrolirati zemljom.

Unilateralno formiranje suda vjerojatno će naići na oporbeni otpor sirijskih saveznika u samom Libanonu, koji je zbog tog slučaja već pola godine u opsadnom stanju. Prije pola godine počala je velika politička kriza, kad je vladu napustilo šest prosirijskih ministara. Slijedili su prosvjedi koje je organizirala antisirijska većina, na koje su se nadovezali prosvjedi koje je organizirao Hezbollah, i nakon kojih njegovi pristaše i dan danas sjede na trgu usred Bejruta, nedaleko od zgrade vlade i traže ostavku premijera Fouada Siniore. U toku tog političkog sučeljavanja došlo je do ubojstva kršćanskog vođe Pierrea Gemayela.

Svoj obol otporu formiranja suda dali su i predsjednik države Emile Lahoud i predsjednik parlamenta Nahib Berri, član Amala, Hezbollahove savezničke stranke. Berri već tri mjeseca odbija sazvati parlamentarno zasjedanje na kojem bi se trebalo izglasati ratificiranje dogovora koji su oko formiranja suda postigli libanonska vlada i UN. Rezolucija Vijeća sigurnosti, ako bude donesena, dat će novi smjer cijeloj libanonskoj političkoj krizi, koja će se očigledno nastaviti još prilično dugo.

J.D.
Foto:AFP