Nevrijeme pogodilo srednju Dalmaciju: Kod Orebića se razvile dvije pijavice

Foto: Crometeo (Luka Štelma, Zvonimir Katančić, Željko Vidinović Photography, Goran Gajić Photography,  Nenad Vrhovščak, Vesna Holjevac Photography, Martin Popek,Toni Marinac, Matko Suton, Marko Radovanić), čitatelj

NAKON Italije i Slovenije, ciklona Luka donijela je meteorološka uzbuđenja i u Hrvatskoj. U prvom dijelu dana nevrijeme je najjače pogodilo srednju Dalmaciju.

Gotovo nema područja gdje nije zabilježena grmljavina, ali je ona ipak najintenzivnija bila na otvorenom moru i otocima. Najjače nevrijeme pogodilo je područje Palagruže, Lastova, Korčule i Pelješca. Na Crometeo mjernoj postaji u Veloj Luci u samo sat i pol vremena palo je 59 litara kiše po kvadratnom metru. Obilna kiša donijela je bujice koje su preplavile ceste, a more je bilo smeđe od velikih oborinskih voda.

Sredinom dana jako nevrijeme s intenzivnom grmljavinom i pljuskovima zahvatilo je Pelješac, a na obalama Orebića pojavile su se dvije vrlo razvijene pijavice. Crometeo članovi napravili su jako lijepu snimku spomenutih pijavica, a video ćemo objaviti do večeri.

Ovogodišnji srpanj u dijelu zemlje vjerojatno najkišovitiji srpanj u povijesti službenih meteoroloških mjerenja

Jakih grmljavinskih pljuskova bilo je i drugdje na otocima. U Starom Gradu na Hvaru je do 13 sati palo 30 litara oborine po kvadratnom metru, u Milni na Braču 26 litara. Na obali je najviše palo u Rogoznici, 25 litara i Kaštel Gomilici 17 litara. Kao po pravilu ovoga ljeta, kiša je znatno obilnija na otocima nego u Dalmatinskog zagori, a takvo što odudara od klimatološkog pravila za ljetne mjesece.

Kada se gleda ukupna količina kiše koja je pala od početka srpnja, Jadran prednjači pred kopnenim dijelom zemlje. Na mjernim postajama mreže Pljusak.com prednjači Starigrad Paklenica gdje su od početka mjeseca do danas pale ekstremne 252 litre po kvadratnom metru. Upravo je u ovom podvelebitskom gradiću u subotu zabilježeno najjače nevrijeme jer se olujni oblak obnavljao više puta na istome mjestu. U Baški na Krku od početka mjeseca do danas pale su 192 litre, Oštarijama 170, Rogoznici 152, Susku 151, Vodicama 142, Vodnjanu 139, Cresu 137, Puli 133, ogulinu 129 itd.

Postaje jasno da je velika vjerojatnost da će ovogodišnji srpanj u dijelu zemlje biti najkišovitiji srpanj u povijesti službenih meteoroloških mjerenja.

I jučer veliko nevrijeme i obilne oborine

Nakon suhog jutra i prijepodneva, prve oborine zahvatile su sjeverni Jadran i najzapadnije krajeve unutrašnjosti sredinom dana. U kasnim poslijepodnevnim  i večernjim satima na sjevernom Jadranu te u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti grmljavinski pljuskovi bili su sve češći i intenzivniji, a nerijetko je bilo i tuče te većih količina kiše u kratkom vremenu koje su stvorile bujice, piše Crometeo.

U posljednjim satima subote grmljavinski su pljuskovi zahvatili i Slavoniju, sjeverne krajeve unutrašnjosti te sjever Dalmacije. Hina je javila da je snažno nevrijeme praćeno kišom i tučom poslije 16 sati zahvatilo podvelebitsko primorje i Podgorje, a vodena bujica poplavila je više šatora u tamošnjim kampovima. Jaka kiša u slapovima se sručila s Velebita u podnožje, noseći sa sobom kamenje i odlomljeno granje. Najteže je bilo na potezu Sv. Marija Magdalena-Šibuljina-Milovci-Starigrad, gdje je padala tuča veličine trešnje i oraha. Tuča je oštetila brojne automobile, a neki od njih su zastali na pola sata uz cestu jer je u predjelu Milovci velika količina vode krenula Jadranskom magistralom. Vodene bujice poplavile su više šatora u kampovima između magistrale i mora, a ugrožene su i neke vikendice te stambeni objekti. Kasnije, oko 23 sata, jaka kiša počela je padati i u Zadru. Jak vjetar prevrnuo je neke brodice.

Nevrijeme nad Jadranom snimljeno iz daleke Slovačke

Aktualna ciklona najviše djeluje na vrijeme na Jadranu. Iako je na prizemnim sinoptičkim kartama slabo uočljiva, u stvarnosti je izrazito moćna jer je velikom dijelu srednjeg Sredozemlja donijela jako nevrijeme, a ekstremne vremenske prilike ovoga vikenda donosi i dijelovima Hrvatske! Munje su zaštitni znak svakoga nevremena, a lovci na oluje rado ih fotografiraju. Ipak, grmljavinski oblaci (kumulonimbusi), osim uobičajenih svjetlosno-zvučnih efekata, mogu proizvoditi i pojedine fantastične svjetlosne efekte koje zapravo nisu ni munje, a ni gromovi!

Red sprites ili vatrenjaci

Partneri Crometea iz Slovačke dojavili su da je protekle noći iz njihove zemlje snimljeno nevrijeme iznad Hrvatske. Na fotografijama se mogu vidjeti crveni stupovi nisko na horizontu noćnoga neba iznad Slovačke. Radi se o pojavi koja se zove vatrenjak. Vatrenjaci su se javili iznad olujnih oblaka koji su se sredinom noći nalazili nad srednjim Jadranom, u okolici južnog Velebita, Like i otoka. Javljaju na visinama od 70 do 90 kilometara iznad tla! Vatrenjaci nad Hrvatskom bili su udaljeni 643 kilometra od mjesta snimanja! Video snimku pojave možete pogledati OVDJE.

Vatrenjak (eng. sprite) nastaje na visini od oko 70 kilometara (u mezosferi) kao kratkotrajna svjetlosna pojava u obliku vatrenih plamenova usmjerenih prema dolje. Pojava može dosezati 90 – 100 kilometara visine, dakle sve do ionosfere. To je pojava prvenstveno crvene boje iz čijeg gornjeg dijela se izdvajaju ogranci poput plamenova spuštajući se u niže slojeve atmosfere, čak do 25 – 30 kilometara u stratosferu, i pritom postaju plavkasto obojeni. Vatrenjake proizvodi grmljavinski oblak izuzetno jakih električnih pražnjenja prema tlu i obično se javljaju zajedno.

Vatrenjaci su većinom udruženi sa snažnim pozitivnim električnim pražnjenjima između oblaka i tla, što naglo jača električno polje u srednjoj atmosferi nad oblakom, iznad granične vrijednosti dielektričnog praga za atmosferu. Drugim riječima, iznad grmljavinskog oblaka nastane ogromna električna iskra (na visini od oko 70 kilometara), čiji se ionizirani kanali, poput snopa niti, šire u više i niže slojeve. Vatrenjaci nisu popraćeni čujnom grmljavinom, ali mogu proizvesti zvučne valove vrlo niskih frekvencija (oko 1 Hz) na koje ljudsko uho nije osjetljivo. Međutim, ti infrazvučni signali mogu se detektirati posebnim prijemnicima čak na stotine pa i tisuće kilometara daleko od izvora.

Poplave u Sesvetskom Kraljevcu

Problema je bilo i na zagrebačkom području. Dijelovi grada i okolice bili su poplavljeni pa je bilo više intervencija vatrogasaca i komunalaca Zagrebačkog Holdinga. Najviše je bilo pogođeno područje Sesvetskog Kraljevca i Dubrave gdje bi se, upozoravaju, problem s odvodnjom i kanalizacijom trebao rješavati sada, kada je suho vrijeme jer će se isti slučaj zasigurno ponoviti kod iduće jače kiše.

U Dubravi je vjetar s jedne kuće odnio krov, a u Sesvetskom Kraljevcu došlo je do poplave jer su, kako ističe naš čitatelj, gradske vlasti napravile branu i odvodni kanal iznad razine potoka i kuća. Više od dvadeset vatrogasaca ispumpavalo je podrume tamošnjih kuća.

Preko 100 intervencija ispumpavanja vode u Zagrebu

Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba priopćio je jutros da su zbog grmljavinskog nevremena i obilnih padalina koje su sinoć zahvatile područje Zagreba hitne službe imale povećani broj intervencija koje su mahom bile locirane u istočnom dijelu grada. 

To nije prvi put da strada taj dio grada jer ondje nije riješen problem odvodnje, grabe i kanali imaju mali kapacitet, nemaju dobar protok, pa voda s ceste navire najprije u dvorišta, a potom u podrume i stanove, kažu u zagrebačkoj vatrogasnoj postrojbi, koja obično tijekom nevremena ima između 200 i 300 poziva, a stigne odraditi stotinjak intervencija, ponajviše uz pomoć dobrovoljnih vatrogasaca.

Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba zajedno s dobrovoljnim vatrogasnim društvima odradili su preko 100 intervencija ispumpavanja vode. Na terenu je bilo 15 ekipa dobrovoljnih vatrogasaca, dvije ekipe profesionalnih vatrogasaca, tri ekipe Vodopskrbe i odvodnje i jedna ekipa Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. 

Osim problema s poplavljenim objektima, intervenirali su kod uklanjaja dijelova otpalih krovova te stabala i grana s ceste.