UKUPNI krediti bankarskog sustava imali bi negativni saldo da nije bilo pozajmica države, pokazali su najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za srpanj. Prema tim podacima ukupni krediti bankovnog sustava na kraju srpnja iznosili su 289,4 milijardi kuna.
Rast kredita državi od 18,6 posto
Iako su u odnosu na kraj 2011. krediti korporativnom sektoru i stanovništvu zabilježili pad (-5,4 posto odnosno -0,7 posto), rast kredita državi od 6,8 mlrd kuna ( 18,6%) u promatranom razdoblju ublažio je pad pa su ukupni krediti na kraju srpnja na istim razinama kao i na kraju 2011. godine.
"Takva kretanja posljedica su i preuzimanja kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija u skladu s odlukama o sanaciji brodogradilišta. Stoga su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast (prema podacima HNB-a tijekom travnja i svibnja 5,5 mlrd kuna). Uspoređujući kretanja na godišnjoj razini, ukupni krediti porasli su za 6,7 mlrd. kuna ( 2,4%), čemu je najviše pridonio godišnji rast kredita državi od čak 31,5%, dok su krediti korporativnom sektoru i stanovništvu smanjeni", navodi se u RBA analizi rezultata koje je objavio HNB u kojoj se dodaje da se do kraja godine ne očekuje intenziviranje kreditne aktivnosti banaka.
Sve se manje uzimaju stambeni krediti
"Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Na dosadašnje tri aukcije bankama je odobreno ukupno 2,2 mlrd. kuna. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti jedanaesti uzastopni mjesec nastavljaju stagnirati (iznose 59,6 mlrd. kuna)", zaključuje se u analizi.