Grafike: iszd.hr
IAKO je uspjeh Ivana Sinčića iznenađenje, analiza rezultata 1. kruga izbora za predsjednika pokazuje da u stvari velikog iznenađenja nema ako se rezultati usporede s teorijskim predviđanjima očekivanog udjela glasova za vodećeg kandidata Josipovića, piše Dejan Vinković za projekt HRstat.
Naime, osim u regiji Istra-primorje, Sinčićevćevih 15-18% glasova umanjilo je očekivan broj glasova za Josipovića samo za oko 0-7%, ovisno o regiji, usprkos tome što udio glasova za Sinčića korelira s glasovima za Josipovića (i stranku ORAH na proteklim EU izborima). Budući da smo prije izbora napraviti teorijski model predviđanja pobjednika predsjedničkih izbora, možemo sada raditi usporedbe sa stvarnim rezultatima i objektivnije uočavati trendove.
Za početak kreirali smo mape rezultata izbora po općinama i gradovima za sva četiri kandidata. Gornja mapa pokazuje rezultate Sinčića, dok su donje mape, od gore prema dolje, za Josipovića, Grabar-Kitarović i Kujundžića.
Već iz mapa može se uočiti kako podrška Sinčiću nije jednoliko raspoređena, ali i da je uspio dobiti značajan postotak glasova u područjima u kojima inače dominiraju prva dva kandidata. Pritom se vidi kako su područja u kojima je Grabar-Kitarović nešto slabija, poput Istre, Primorja, te dalmatinske obale s otocima, ujedno i područje većeg uspjeha Sinčića. Kako bi točnije mogli pratiti utjecaj Sinčićevih glasova, ali i onih od Kujundžića, na dva vodeća kandidata, izradili smo grafikone odnosa glasova dva slabija kandidata po općinama i gradovima prema glasovima dva jača kandidata.
Vidi se lagana korelacija glasova za Sinčića i Josipovića, te nešto izraženija anti-korelacija između glasova za Sinčića i Grabar-Kitarović. Kujundžić očekivano ima snažnu korelaciju s glasovima za Grabar-Kitarović, a na mapi se vidi da se radi i o geografski vrlo lokaliziranim glasovima.
Još bolji uvid u prirodu glasača za Sinčića dobiva se usporedbom njegovih glasova s udjelom glasova za stranku ORAH na prošlim izborima za EU parlament (grafikon lijevo). Osjetna korelacija između ta dva podatka daje do znanja da se vjerojatno radi pretežno, ali ne i u potpunosti, o glasačima lijevog centra. Ako pak se usporedi udio glasova za Josipovića s glasovima za SDP kolaciju i ORAH na EU izborima, dobiva se očekivano vrlo snažna korelacija (isto vrijedi i za Grabar-Kitarović i HDZ koaliciju).
No, koliko je u stvari Sinčić oduzeo očekivanih glasova za Josipovića, kao vodećeg kandidata i favorita izbora? Za odgovoriti na to pitanje potrebno je usporediti rezultate s predikcijom koju je dao model u kojem je Josipović bio jedini kandidat lijevog centra. Ukupno je model predviđao 44% za Josipovića, dok je stvarni rezultat 38.8% (model ne uključuje glasove dijaspore!). Ta razlika od 5.2% manja je od polovice glasova za Sinčića, koji je dobio 16.6%. Ako promatramo po regijama, usporedba je slijedeća:
Regija: Sjeverozapadna
Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska
predviđanje za Josipovića: 47.3%; udio glasova na izborima: 48.2%
razlika model – stvarni udio = -0.9%; udio glasova za Sinčića=17.6%
Regija: Zagrebačka
Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb
predviđanje za Josipovića: 45.9%; udio glasova na izborima: 39.2%
razlika model – stvarni udio = +6.7%; udio glasova za Sinčića=16.7%
Regija: Središnja i gorska
Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska
predviđanje za Josipovića: 37.9%; udio glasova na izborima: 34.8%
razlika model – stvarni udio = +3.1%; udio glasova za Sinčića=16.3%
Regija: Slavonija
Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska
predviđanje za Josipovića: 36.5%; udio glasova na izborima: 33.3%
razlika model – stvarni udio = +3.2%; udio glasova za Sinčića=16.4%
Regija: Istra i primorje
Županije: Istarska, Primorsko-goranska
predviđanje za Josipovića: 66.3%; udio glasova na izborima: 54.4%
razlika model – stvarni udio = +11.9%; udio glasova za Sinčića=18.5%
Regija: Dalmacija
Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
predviđanje za Josipovića: 37.8%; udio glasova na izborima: 31.4%
razlika model – stvarni udio = +6.4%; udio glasova za Sinčića=15.1%
Za Sjeverozapadnu regiju model je uspješan unutar 1%, dok je za Središnju i gorsku regiju, te Slavoniju, uspješan blizu 3%. To je odličan rezultat uzevši u obzir da model uopće ne uključuje anketiranje birača! Zagrebačka regija i Dalmacija odstupaju od modela 6-7%, a najveća pogreška je u regiji Istra i primorje, gdje odstupa oko 12%. Naglašavamo da u modelu Josipović nije imao drugog kandidata interesantnog biračima lijevog centra.
Iz analize izbora vidimo kako je Sinčić pretežno privukao upravo takve birače. Stoga, ako je barem polovica njegovih glasova trebalo ići Josipoviću, kako to da je razlika predviđenih i ostvarenih glasova za Josipovića manja od te polovice? Odgovor vjerojatno leži u tome što je Sinčić privukao na izbore dio glasača koji se inače ne bi odazvali na ovaj krug izbora, pa je u cjelini gledajući rezultat kojeg je ostvario Josipović vrlo blizu ili čak i preko maksimuma koji se je mogao očekivati na temelju matematičkog modela.
Drugi krug izbora bit će točniji test tog modela, budući da su samo dva kandidata u igri. Na prošlim izborima izlaznost u drugom krugu bila znatno veća nego u prvom krugu, što ujedno znači i preslagivanje odnosa snaga između dva kandidata.