KAD bismo se pitali koji je cilj roditeljstva, bismo li odabrali da odgojimo djecu da nas slušaju ili djecu koja su uspješna i samostalna?
Premda jedno ne isključuje drugo, dijete može pretendirati na jednu od dvije strane. Kontrola sa sigurne distance dovest će dijete do više prostora za razvoj samostalnosti, ali usput će možda biti više situacija u kojima se ponašaju neposlušno.
Ravnoteža je ključ uspjeha
Umjesto da djeca osjećaju da je posao njihovih roditelja da im govore što da rade, oni umjesto toga trebaju osjećati da je posao njihovih roditelja da usmjeravaju njihove odluke jer ih vole.
Dakle, kako možete koristiti ovaj roditeljski pristup, pri kojem podučavate djecu onome što je ispravno, a ne govorite im izričito što da rade?
Identificirajte situacije u kojima se nepoželjno ponašanje intenzivira
Umjesto da čekate da se loše ponašanje pojavi, odredite gdje ga najviše primjećujete i počnite razvijati plan kako ćete reagirati i što vaša djeca trebaju znati.
Razgovarajte o tome što očekujete od njih
Kada saznate njihove okidače, naučite ih kakav će biti plan. „Djeco, danas kada odemo u trgovinu, želim da znate da ne kupujemo igračke. Ali, kupujemo neke stvari s popisa koje možete koristiti. Pustit ću vas da odaberete pastu za zube i šampon. Ali ne kupujemo stvari koje nam ne trebaju. Ako zaplačete i počnete imati izljeve bijesa, vratit ćemo šampon i pastu za zube koje ste odabrali.
Budite sigurni da su razumjeli vaša očekivanja
Kad završite s objašnjavanjem, zamolite ih da razmisle o onome što ste pitali. Ako i dalje ne razumiju vaša očekivanja, onda im ponovno objasnite.