Foto: Shutterstock
JESTE li se ikada pitali kako će svijet izgledati za dvadesetak godina i koje bi nam to ideje mogle pomoći da živimo u što boljem i zdravijem okruženju? Kao i mnogi drugi, vjerojatno jeste.
1. Stvoriti zrakoplove na struju
Avioindustrija već godinama pokušava povećati efikasnost goriva jer očekuju pravu "eksploziju" zračnog prometa do 2031., a razlog je prvenstveno rast standarda u zemljama u razvoju. Trenutno se nazire nekoliko potencijalnih rješenja, a o jednom od njih razmišlja NASA. Naime, njihova je ideja proizvesti zrakoplove s 50 posto manjom potrošnjom goriva, a napredniji navigacijski sustavi trebali bi skratiti trajanje letova. Što se kraćih udaljenosti tiče, u planu su električni avioni koji bi se punili na struju ili čak sunčevu energiju.
2. Napajanje planeta mikro uređajima
Harry Gray, kemičar iz Caltecha, zajedno s kolegama radi na minijaturnim baterijama koji na jednoj strani imaju metalne okside, a na drugoj silikon. Metalni oksidi trebali bi upijati Sunčevu svjetlost kratke duljine vala (tzv. plava svjetlost) i prikupljenu energiju koristiti za razbijanje morske vode na kisik i protone. Silikon bi pak trebao upijati Sunčevu svjetlost duge duljine vala (tzv. crvena svjetlost) i kombinirali protone s elektronima. Proton u kombinaciji s elektronom tvori vodik, a upravo bi on u budućnosti mogao biti korišten u proizvodnji pogonskih goriva. Ovaj bi se način mogao pokazati kao 10 puta učinkovitija verzija fotosinteze, ali Gray tvrdi da se o uređaju većih proporcija neće moći govoriti još desetljećima.
3. Wi-Fi u spreju
Opterećenost mreža rasti će s brojem pametnih telefona i tableta, a ograničavanje pristupa nije rješenje. Dodatni problem stvaraju i slabo naseljena područja koja pružatelji internetskih usluga ne pokrivaju kvalitetnim signalom. Međutim, rješenje bi mogla biti antena u Wi-Fi spreju na kojoj radi Chattech Enterprises, a riječ je o tekućini ispunjenoj nano-kondenzatorima koji, kad se nanesu na uređaj, daleko kvalitetnije primaju signale tvoreći pritom mrežu jeftinih broadband Wi-Fi hotspotova.
4. Pretvoriti pustinje u izvore energije
Neki smatraju da na pustinje ne bi trebali gledati kao na beskorisna i jalova prostranstva već kao na gotovo beskonačni izvor čiste energije. Naime, pustinje dnevno upijaju više energije nego što svi stanovnici Zemlje potroše u jednoj godini. S tim na umu, znanstvenici i političari pokrenuli su projekt naziva “Desertec”, a isti predviđa gradnju vjetroturbina i solarnih elektrana na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih kilometara. Nadaju se kako bi prva energija iz pustinje mogla "poteći" iz Sjeverne Amerike u Europu, a do 2050. mogla bi pokrivati 20 posto europskih potreba za električnom energijom.
5. Informacije pred očima
Suvremeni su nas mobiteli pretvorili u ljude koji su neprestano spojeni na svjetski izvor informacija. Međutim, postoji jedan problem. Da bismo pročitali ono što nas zanima, moramo pognuti glavu, a to stvara određene probleme, pogotovo kada hodamo ulicom. Međutim, mnogi već znaju za Googleovo rješenje u vidu naočala, a izvjesno je da će internet u lećama biti sljedeća faza razvoja koja bi u narednim desetljećima vrlo lako mogla postati standard.
6. Objavimo rat nadolazećim asteroidima
Iako ga mnogi kritiziraju zbog naivnosti, "Armagedon" Michaela Baya pogodio je u dvije stvari: nepripremljeni smo za nadolazeće asteroide i trebamo pravi alat za pravi posao. Iz toga razloga, već se nekoliko godina ozbiljno razmišlja o razvoju tehnologije uz pomoć koje bismo lansirali bombe u svemir i tako uništiti asteroide koji predstavljaju opasnost. Uspijemo li u tom naumu na vrijeme, prvi bi napredni sustav mogao biti testiran već 2020. Naravno, njegova je cijena visoka i iznosi vrtoglavih 500 milijuna dolara, Međutim, mala je to cijena za spas čovječanstva.
7. Izgradnja dijamantnih nebodera
Dijamant je jedan od najtvrđih materijala poznatih čovjeku. Potpuno je proziran, ne stvara trenje i izvrstan je vodič topline. Neki su stručnjaci došli na ideju da bi upravo dijamant mogao zamijeniti čelik u izgradnji visokih poslovnih zgrada. Naravno, problem je i dostupnost dijamanata, ali moguće je usavršiti tehnologiju kojom bismo znatno jeftinije proizvodili dijamante sa svrhom korištenja u građevini. Isto tako, primjenjivost dijamanata nije ograničena na gradnju već i kod proizvodnje dijelova za avione i svemirske letjelice.