Foto: James Morgan
"Dobro su razumjeli ocean i pronašli su sklonište prije udara tsunamija", ispričao je Morgan za Business Insider.
Radilo se o nomadskom plemenu Bajau, a Morgan (po struci antropolog) je odlučio dokumentirati njihov život. Iako pleme prema tradiciji živi na moru, zbog politike vlade koja ih tjera na obalu u posljednjih nekoliko godina počeli su gubiti svoju kulturu.
Bajau je malajsko pleme koje je stoljećima živjelo na moru, u djelu oceana pored Filipina, Malezije i Indonezije.
Žive na ručno izrađenim "lepa-lepa" brodovima i sve što trebaju nose sa sobom na more. Na obalu dolaze samo kako bi trgovali ribom ili popravili brodove.
Tradicionalno su lovci-skupljači i preživljavali su zahvaljujući podvodnom ribolovu. Vješti su ronioci koji plivaju do dubina od 50 metara i love škarpine, bisere i morske krastavce.
Konstantno su u opasnosti zbog čega većina njih ipak ne doživljava duboku starost. Mnogi umiru ili su ostanu osakaćeni zbog dekompresijske bolesti do koje dolazi prilikom izranjanja na površinu mora i naglog prelaska s povišenog na normalan tlak.
Danas preživljavaju od lova i prodaje škarpine i ribe Napoleon tvornicama za preradu ribe u Hong Kongu. Imaju destruktivne tehnike ribolova koje štete koraljnim grebenima, a prvi put su ih počeli upotrebljavati kada su ih tijekom 2. svjetskog rada vojnici podučili ribolovu s dinamitom. Tvornice iz Hong Konga daju im kalijev cijanid s kojim ribu ošamute i ostave na životu. Tvornice u ribu zatim ubrizgavaju steroide kako bi ih održale na životu jer je živa riba cijenjena u azijskim restoranima. "Daju im cijanid, a oni im moraju platiti u ribi, ali nikada ne mogu uloviti dovoljno ribe. To je zloban krug", ispričao je Morgan.
Često upadaju u probleme jer stalno prelaze granice zemalja na svojim brodovima, a kontroverzni vladini programi prisilili su mnoge članove plemena da žive na kopnu. Morgan kaže kako nakon izumiranja ove generacije plemena više nitko od njih neće živjeti na moru.