TETOVAŽE su desetljećima popularan način izražavanja, no znanstvenici sve više istražuju što se događa s tintom nakon što se unese u kožu i kako njezine čestice mogu utjecati na imunosni sustav. Iako je riječ o praksi staroj tisućama godina, dugoročni zdravstveni učinci pigmenata još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživanja pokazuju da tinta ne ostaje nužno samo na mjestu tetovaže, već njezine sitne čestice mogu dospjeti i u limfne čvorove.

Što se događa s tintom u tijelu

Kada igla unese pigment u dermis, srednji sloj kože, organizam ga prepoznaje kao stranu tvar i pokreće obrambeni odgovor. Imunosne stanice pokušavaju ukloniti pigment, ali mnoge čestice ne mogu razgraditi i izbaciti. To je jedan od razloga zašto tetovaže ostaju trajno vidljive. Ipak, dio čestica može se premjestiti iz kože u limfni sustav i nakupiti u limfnim čvorovima.

Budući da su limfni čvorovi važan dio imunosnog sustava, prisutnost pigmenata u njima predmet je sve većeg znanstvenog interesa. Samo otkriće čestica tinte u limfnim čvorovima ne znači automatski da je došlo do bolesti ili trajnog oštećenja imunosnog sustava.

Problematični sastojci i boje

Medicinska mikrobiologinja Manal Mohammed upozorava da moderne tinte za tetoviranje sadrže složene mješavine kemikalija. Osim pigmenata, u njima se nalaze tekući nosači, konzervansi i razne nečistoće.

"Mnogi pigmenti koji se danas koriste razvijeni su za industrijske svrhe, kao što su boje za automobile, plastika i toneri za pisače, a nisu namijenjeni za ubrizgavanje u ljudsku kožu", objasnila je Mohammed. Istraživači su u nekim tintama otkrili tragove metala poput nikla, kobalta i kroma, a u rijetkim slučajevima i olova.

Ti sastojci mogu izazvati alergijske reakcije, osjetljivost kože i dugotrajne upale. Najčešće se to događa kod crvene, žute i narančaste tinte. "Tinte u boji, pogotovo crvena, žuta i narančasta, češće se povezuju s alergijskim reakcijama i kroničnim upalama", navela je mikrobiologinja

Crvena tinta posebno se dovodi u vezu s dugotrajnim svrbežom, oteklinama i granulomima - malim upalnim čvorićima koji nastaju kada imunosni sustav pokušava izolirati tvar koju ne može ukloniti.

Postoji li povezanost s rakom?

Znanstvenike zabrinjavaju i određeni kemijski spojevi u pigmentima. Neke tinte sadrže azo-pigmente, koji se pod određenim uvjetima mogu razgraditi u aromatske amine. Neki od tih amina u laboratorijskim su istraživanjima povezani s oštećenjem genetskog materijala i razvojem raka. Crni pigmenti mogu sadržavati i policikličke aromatske ugljikovodike, skupinu spojeva među kojima ima i kancerogenih tvari.

Važno je naglasiti da zasad nema čvrstih dokaza da tetovaže same po sebi uzrokuju rak kod ljudi. Jedno opservacijsko istraživanje objavljeno krajem 2025. godine utvrdilo je vezu između tetovaža i 29 posto većeg rizika od melanoma, ali druga istraživanja nisu potvrdila taj nalaz. Takvi rezultati ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu, već ukazuju na potrebu za dodatnim analizama.

Neposredni rizici tetoviranja

Osim mogućih dugoročnih učinaka tinte, tetoviranje nosi i neposredan rizik od infekcije. Igla probija zaštitnu barijeru kože i tako otvara put mikroorganizmima u tijelo.

Ako se ne poštuju higijenski standardi, mogu se prenijeti bakterijske infekcije, dok uporaba nesterilne opreme povećava rizik od prijenosa hepatitisa B i C. Osobama koje imaju autoimune bolesti ili oslabljen imunosni sustav preporučuje se dodatni oprez i savjetovanje s liječnikom.

Što savjetuju stručnjaci

Najvažnije je da se ne tetovirate bilo gdje, već isključivo u profesionalnim salonima za tetovanje. Prije tetoviranja važno je provjeriti higijenske uvjete, raspitati se o podrijetlu i sastavu tinte te odabrati stručnu osobu koja se pridržava sigurnosnih procedura.

Znanstvenici pritom ističu da postoje brojna neodgovorena pitanja o dugoročnim posljedicama zadržavanja pigmenata u organizmu.

"Tetovaže su i dalje snažan oblik samoizražavanja, ali istovremeno predstavljaju cjeloživotnu izloženost kemijskim tvarima", zaključila je Mohammed. Iako trenutačni dokazi ne pokazuju da su tetovaže opasne za većinu ljudi, istraživači smatraju da je potreban stroži nadzor sastava tinte i više istraživanja o njihovim dugoročnim učincima, prenosi Science Alert.