NOVA studija objavljena u Medicine & Science in Sports & Exercise pozabavila se prastarim pitanjem: tjera li nas vježbanje da jedemo više ili smanjuje apetit?

Istraživanje je proučavalo tjelesno neaktivne muškarce i žene, otkrivši da se oni koji su vježbali, nakon čega im je poslužen raskošan ručak, nisu prejedali, ali nisu ni preskakali desert ili uzimali manje porcije. 

U studiji su sudjelovala 24 muškarca i žene, u dobi od 18 do 55 godina, koji su imali prekomjernu tjelesnu težinu i u početku nisu bili jako aktivni. Svakoga jutra su pojeli doručak, a onda hodali brzim tempom na trakama za trčanje ili dizali utege 45 minuta. 

Nakon toga im je serviran ručak na bazi švedskog stola, a oni nisu bili ni manje ni više gladni nego inače te su jeli približno istu količinu hrane tijekom ručka, kao i kad nisu vježbali. 

"Brzo hodanje ili lagano dizanje utega možda neće utjecati na prehrambene navike kad se usporedi s drugim čimbenicima kao što su arome zamamnih lazanja, peciva s maslacem ili pita", istaknula je voditeljica istraživanja dr. Tanya Halliday. 

Studija ima ograničenja jer je ispitala samo jednu kratku sesiju umjerene tjelovježbe sa samo malim brojem sudionika koji su uglavnom bili izvan forme, uz napomenu da bi ljudi koji redovito vježbaju mogli drugačije reagirati.

"Ljudi se ne bi trebali bojati da će se nakon vježbanja prejesti", zaključila je dr. Halliday. 

Prethodne istraživačke studije pokazuju da oni koji počnu vježbati ne smanjuju težinu toliko koliko to zapravo sugeriraju sagorjele kalorije.