Novi pristup dijagnozi pretilosti precizniji od indeksa tjelesne mase
MILIJUNI ljudi diljem svijeta mogli bi imati pogrešnu dijagnozu pretilosti jer se uobičajena metoda procjene, indeks tjelesne mase (BMI), pokazala nedovoljno preciznom. Nova studija potvrđuje da sveobuhvatniji pristup, predložen 2025. godine, daje znatno točniju sliku i razlikuje pretilost koja šteti organizmu od one koja to još ne čini, piše Science Alert.
Nedostaci indeksa tjelesne mase
Međunarodni tim znanstvenika testirao je novi dijagnostički okvir na uzorku od 844.108 odraslih osoba iz Kine, Velike Britanije, SAD-a i Španjolske. Usporedbom s tradicionalnim BMI-jem, koji težinu dijeli s kvadratom visine, utvrđeno je da je ta metoda previdjela pretilost kod 8,6% sudionika. Istovremeno, kod 3,1% ljudi pogrešno je dijagnosticirana pretilost iako prema novim, detaljnijim kriterijima ne spadaju u tu kategoriju.
Klinička i pretklinička pretilost
Novi pristup uvodi ključnu razliku između kliničke pretilosti, kod koje višak masnog tkiva već uzrokuje oštećenja organa i tjelesnih sustava, i pretkliničke pretilosti. U potonjem slučaju, osoba ima višak kilograma, ali to još nije počelo narušavati njezino zdravlje.
"Ova studija pokazuje da je do trećine svih slučajeva pretilosti zapravo klinička pretilost, aktivna bolest koju treba liječiti", pojašnjava Francesco Rubino, kirurg s King's Collegea u Londonu. Dodaje kako većina ljudi s pretkliničkom pretilošću, premda ne svi, ni nakon deset godina praćenja nije razvila klinički oblik bolesti.
Preciznije liječenje
Okvir predložen prošle godine, osim BMI-ja, uzima u obzir i druge pokazatelje poput opsega struka, omjera struka i visine te snimki tjelesne masnoće. Također se traže znakovi oštećenja organa ili fizičkih poteškoća koje utječu na svakodnevne aktivnosti.
Znanstvenici se nadaju da će šire prihvaćanje novih kriterija omogućiti da se lijekovi poput GLP-1 agonista propisuju onima kojima su zaista potrebni, a ne svima koji su prema BMI-ju klasificirani kao pretili.
"Pretkliničku pretilost stoga ne treba automatski tretirati kao aktivnu bolest, ali je ne smijemo ni zanemariti kao bezopasnu", kaže Rubino. "Nekim ljudima može biti potrebno preventivno liječenje, ali njegov intenzitet mora odgovarati njihovom individualnom riziku."
Razlika u riziku od smrtnosti
Ako se ovi nalazi primijene na svjetsku populaciju, to bi značilo da milijuni ljudi imaju netočnu dijagnozu. Razlika je presudna jer je klinička pretilost, tijekom desetogodišnjeg praćenja, bila povezana sa 69% većim rizikom od smrti. Kod pretkliničke pretilosti taj je rizik iznosio 19%. To je značajna razlika koju tradicionalne dijagnostičke metode ne mogu detektirati.
"Izražene razlike u prognozi između kliničke i pretkliničke pretilosti, koje smo dosljedno uočili u različitim zemljama i etničkim skupinama, podupiru globalno usvajanje novog okvira. Time bi se poboljšala skrb za pretile osobe i zdravstvene politike diljem svijeta", poručio je epidemiolog An Pan s kineskog Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong.
Budući koraci
Novi nalazi mogli bi pomoći i u istraživanju drugih zdravstvenih područja, primjerice u utvrđivanju je li bolest srca povezana s pretilošću ili nekim drugim uzrokom. Tim sada planira daljnje studije kako bi utvrdio kako se novi kriteriji mogu učinkovito primijeniti u praksi te kako bi dodatno usavršio dijagnostičke tehnike.
"Ispravno odrediti opseg skrbi - liječiti postojeću bolest ili smanjivati rizik - i prilagoditi intenzitet individualnim potrebama iznimno je važno, kako za više od milijardu pogođenih ljudi, tako i za zdravstvene sustave", ističe Rubino. "Osobe s pretilošću, kao i svi drugi, zaslužuju skrb prilagođenu njihovim potrebama: ni manje, ni više."