Liječnici otkrili što može povećati količinu mikroplastike u vašoj kavi
KAVA je mnogima nezaobilazan dio jutarnje rutine, no način na koji je pripremamo i iz čega je pijemo mogao bi utjecati na količinu mikroplastike koju unosimo u organizam. Istraživanja pokazuju da se sitne čestice plastike lakše oslobađaju pri visokim temperaturama, zbog čega liječnici savjetuju da pripazimo na materijale koji dolaze u dodir s vrućom kavom, piše Parade.
Mikroplastika je posvuda
Plastika je svuda oko nas. Koristimo je za pakiranje hrane, izradu kućanskih predmeta, medicinske opreme i elektroničkih uređaja. Iako nam je uvelike olakšala život, njezina široka upotreba ima i lošu stranu.
Prema analizi objavljenoj 2019. godine u časopisu Environmental Science & Technology, prosječna osoba godišnje unese između 39.000 i 52.000 čestica mikroplastike. Kod ljudi koji piju vodu iz plastičnih boca taj broj može biti i znatno veći.
Koliko je mikroplastika zapravo opasna?
Znanstvenici su potvrdili da mikroplastika dospijeva u ljudski organizam, no još nije jasno koliko utječe na zdravlje.
"U istraživanjima je utvrđeno da velike količine mikroplastike mogu oštetiti stanice i naštetiti životinjama, ali još nije jasno kako ona utječe na zdravlje ljud", objašnjava dr. Stephanie Wright, profesorica koja se bavi utjecajem štetnih tvari iz okoliša na zdravlje na Imperial College u Londonu.
Dodaje da su neka istraživanja povezala mikroplastiku s bolestima poput demencije i srčanih bolesti, ali upozorava da metode kojima se mjeri njezina prisutnost nisu uvijek dovoljno pouzdane.
Slično smatra i dr. Muhammad Qasim, liječnik koji se bavi bolestima dišnog sustava.
"Mikroplastika zabrinjava jer u naše tijelo može dospjeti hranom, vodom i zrakom koji udišemo. Laboratorijska istraživanja pokazuju da može pridonijeti upalama i oštećenju stanica. Međutim, još ne znamo uzrokuju li količine koje ljudi svakodnevno unose ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme. To je važna razlika", ističe.
Vruća kava može sadržavati više mikroplastike
Istraživanje iz 2025. godine, objavljeno u časopisu Science of the Total Environment, pokazalo je da vruća kava može sadržavati znatno više čestica mikroplastike nego hladna. Razlog je jednostavan. Visoke temperature mogu potaknuti oslobađanje sitnih čestica plastike iz materijala koji dolaze u dodir s napitkom.
"Plastika se s vremenom troši. Zbog kemijskih promjena i svakodnevne upotrebe na njezinoj površini nastaju sitne pukotine iz kojih se oslobađaju mikroskopske čestice", objašnjava dr. Robert Weinstein, koji je proučavao mikroplastiku.
Zbog toga savjetuje da se kava priprema i pije iz staklenih, keramičkih ili metalnih posuda. Dobar izbor su klasični aparati za kavu bez plastičnih dijelova koji dolaze u dodir s vrućom vodom, kao i kuhanje kave u metalnoj džezvi ili lončiću. Važno je da vruća voda i kava što manje dolaze u dodir s plastikom.
"Ako kupujete kavu za van, ponesite vlastitu šalicu. Većina jednokratnih papirnatih čaša s unutarnje strane ima tanak sloj plastike", upozorava Weinstein.
Dr. Qasim dodaje da je važno i koliko dugo vruća kava stoji u plastičnoj posudi. Što je kontakt dulji, veća je mogućnost oslobađanja čestica mikroplastike. Istraživači su također primijetili da su stariji aparati za kavu oslobađali više mikroplastike od novijih. Ipak, to ne znači da je određeni način pripreme kave nužno najlošiji.
"Ne bih zaključio da je jedan način pripreme kave uvijek najgori. Istraživanje je obuhvatilo ograničen broj aparata, a razlike mogu biti posljedica materijala i njihove istrošenosti", objašnjava Qasim.
Nema razloga za odricanje od kave
Iako su čestice mikroplastike pronađene i u toploj i u hladnoj kavi, liječnici naglašavaju da su izmjerene količine bile vrlo male. Pritom još nije utvrđeno koliki zdravstveni rizik predstavljaju.
"Moj je savjet da ne paničarite zbog jutarnje kave. Ovo je istraživanje mjerilo izloženost mikroplastici, a ne njezine stvarne posljedice na zdravlje. Imamo dobre razloge za daljnja istraživanja, ali ne smijemo poistovjećivati otkrivanje mikroplastike s dokazom da ona uzrokuje bolesti", poručuje Qasim.
Drugim riječima, nema potrebe prestati piti kavu. Dovoljno je pripaziti na način pripreme i posude koje koristimo.
Kako još možemo smanjiti izloženost mikroplastici?
Osim odabira staklenih, keramičkih i metalnih posuda za kavu, liječnici preporučuju nekoliko jednostavnih promjena u svakodnevici. "Čuvajte hranu u staklenim ili keramičkim posudama. Izbjegavajte plastične slamke, čaše i tanjure. Nemojte zagrijavati hranu i piće u plastičnim posudama, uključujući mikrovalnu pećnicu", savjetuje Weinstein.
Qasim preporučuje i da plastične boce s vodom ne ostavljamo dugo na visokim temperaturama, primjerice u automobilu tijekom vrućih dana. Budući da mikroplastiku udišemo i iz zraka, Wright savjetuje redovito usisavanje kako bi se smanjila količina prašine koja sadrži sintetička vlakna. Također preporučuje hodanje mirnijim ulicama, dalje od gustog prometa.
Ipak, svi sugovornici naglašavaju da još nema dovoljno dokaza o tome koliko mikroplastika šteti ljudskom zdravlju pri uobičajenoj izloženosti.
"Tek počinjemo razumijevati zdravstvene učinke zagađivača poput mikroplastike. Plastika nam koristi više od stoljeća, a sada otkrivamo da možda ima i lošu stranu. Znanost i tehnologija brzo napreduju i vjerujem da će se pronaći rješenja", zaključuje Weinstein.
Liječnici zato poručuju da je dobro biti svjestan mogućih izvora mikroplastike, ali nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i druge zdrave navike zasad imaju mnogo jasnije dokazan utjecaj na zdravlje.