SUDEĆI po najnovijim trendovima, automobilima pogonjenim motorima s unutarnjim izgaranjem ipak nisu odbrojeni dani.
Najveći dio zasluga treba pripisati sintetskim gorivima. Među njima je posebno aktivan Porsche koji u svojoj bazi za proizvodnju sintetskih goriva u Čileu već ima zaokruženu proizvodnju goriva na ekološki način. Raste i opseg proizvodnje, a s time je i cijena sve konkurentnija. Porsche ovo gorivo već koristi u pojedinim modelima, kao i u sportskim i promotivnim aktivnostima.
U nama osjetno bližoj Njemačkoj tvrtka Synhelion također bilježi veliki napredak u proizvodnji sintetskog goriva na ekološki način. Oni su sada kultni Audi Sport Quattro napunili sintetičkim benzinom iz svoje solarne rafinerije goriva.
Na automobilu koji je sudjelovao u vožnji klasičnih automobila ništa nije mijenjano, te se radi o potpuno serijskom primjerku s motorom snažnim malo preko 300 KS. To dokazuje da je gorivo kompatibilno s postojećim i starijim motorima s unutarnjim izgaranjem.
Tradicionalna fosilna goriva sastoje se od molekula ugljika i vodika. Da bi ih se proizvelo, potreban je izvor tih elemenata. U Synhelionovoj pilot-tvornici Dawn u Njemačkoj ti se elementi dobivaju iz poljoprivrednog otpada, koji se razgrađuje u bioplin - smjesu metana i ugljikova dioksida. Vodik se dodatno dobiva iz vode.
Nakon što dobiju bioplin, tvrtka koristi solarnu toplinu za pretvaranje tog plina u sintetski plin (syngas) - mješavinu vodika i ugljikova monoksida.
Kada je sintetski plin proizveden, hladi se i pretvara u sirovu naftu koja se potom rafinira u različita goriva: zrakoplovno gorivo, dizel i benzin.
Synhelion tvrdi da su njihova goriva gotovo klimatski neutralna, jer je čitav proces pogonjen solarnom energijom. Tvornica Dawn radi od jeseni prošle godine, a u planu je izgradnja komercijalne tvornice u Španjolskoj do 2027. godine. Cilj je proizvoditi do milijun tona goriva godišnje do 2033.
Synhelion koristi dva glavna načina za iskorištavanje Sunčeve energije. Heliostatski sustav usmjerava Sunčevu svjetlost prema točki na visokom tornju, gdje se stvara toplina. Dio te topline koristi se izravno za proizvodnju sintetskog plina, dok se ostatak pohranjuje u toplinsku bateriju.
Uz to, postoje i klasični solarni paneli koji napajaju električni grijač kad je potrebno. Zahvaljujući tim rješenjima, postrojenje može raditi neprekidno, bez obzira na doba dana ili godine.