NEPRILAGOĐENA brzina jedna je od četiri glavne ubojice u prometu, a s pomoću radara policija će vozače natjerati da podignu nogu s papučice gasa. Osim kazne za prekoračenje brzine, prometne kamere će zabilježiti i ako vozači koriste mobitel ili nisu bili vezani sigurnosnim pojasom. Sve prekršaje mogu nadzirati istovremeno iz više voznih traka i snimati vozila iz oba smjera.

>> Evo kako radi kamera za brzinu. Snima na 100 metara, ne blica i ne smeta joj pljusak

Zbog pogreške kamere vozač dobio kaznu

Iako se radi o vrlo preciznim uređajima, ponekad se zna potkrasti pogreška, posebice na starijim kamerama. Jedan takav slučaj poslao nam je čitatelj Indexa kojem je stigla kazna za prekoračenje brzine iako je vozio po propisima. 

Naime, na fotografiji je vidljivo kako je prekršaj za prekoračenje brzine napravilo vozilo u odlasku, u ovom slučaju kamion, dok je, kako nam čitatelj kaže, kazna stigla na adresu vlasnika osobnog automobila koji je vozio u suprotnom smjeru. Iz policije tvrde kako se to rijetko događa te su uputili vozače kako postupiti.

"U minimalnom broju slučajeva fiksna kamera može krivo očitati brzinu vozila zbog refleksija radarskog snopa, a takve greške se događaju rijetko. U tim slučajevima vozači se trebaju obratiti nadležnoj policijskoj postaji koja im je poslala obavijest o počinjenom prekršaju kako bi se razjasnila sporna situacija", pojasnili su iz MUP-a. 

Index je s prometnim stručnjacima provjerio do kakvih grešaka sve može doći, koliko su zapravo prometne kamere precizne i može li njihovo postavljanje utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća. Zanimalo nas je i trebaju li se postavljati prometni znakovi upozorenja za kontrolu brzine.

Utječu vremenski uvjeti, montaža uređaja, ali i operateri

Prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinac kazao nam je kako do pogrešaka može doći na starijim modelima. No, kada su u pitanju novije kamere, kaže kako je jako mala vjerojatnost te da je u tom slučaju izglednija ljudska pogreška. 

"Noviji modeli su izuzetno precizni i pouzdani. U zadnjih pet godina kamere su puno više napredovale u odnosu na posljednjih 30 godina. To su vrhunske kamere kod kojih nema grešaka. Problem može nastati u tome kako su montirane i kako s njima postupa operater. Ako se nešto i krivo snimi, to se vidi i tada je potrebno da operateri reagiraju i isprave tu pogrešku", objasnio je Husinac. 

Na hrvatskim prometnicama postavljeno je gotovo 600 kućišta, a nešto manje od 200 kamera se po potrebi premješta s lokacije na lokaciju. U prošlosti je puno češće dolazilo do pogrešaka zbog zastarjele opreme. Iako policija radi na zamjeni starijih uređaja, neki se još nalaze na pojedinim cestovnim pravcima. 

"Prije je bilo raznih slučajeva i kamere su znale raditi greške. Osim ovog primjera očitavanja krivog vozila, probleme su prije stvarali i vremenski uvjeti. Posebice ako su bili jaki pljuskovi. Još jedan problem su im stvarali i veliki minusi pa po hladnoći ne bi ispravno očitale brzinu. I danas još uvijek imamo veliki broj starijih uređaja, ali se oni postepeno zamjenjuju za nove", kazao je Husinec.

Marušić: To je najsigurnija mjera, ali ima jedan problem

Kada je u pitanju njihov utjecaj na smanjenje broja prometnih nesreća, prometni stručnjak Željko Marušić kazao nam je kako je to najvažnija mjera kod sigurnosti u prometu. 

"Svima je općepoznato da vozači ne vole kamere i često negoduju. I razumijem da se pojedini žale kako one ugrožavaju privatnost, ali to je najvažnija mjera za sigurnost svih sudionika u prometu. Vidimo da policija radi na postavljanju kamera na što većem broju kritičnih lokacija. 

No izdvojio bih jedan bitan problem, a to je veliki postotak dopuštenog prekoračenja. Policijski službenici prilikom utvrđivanja prekršaja za brzine do 100 km/h računaju sigurnosnu razliku od 10 km/h. To znači ako je ograničenje 40 km/h u pješačkoj zoni, policija tolerira 50 km/h. To nije dobro. 

Predlagao sam da se to promjeni jer je to apsurdno zato što kamere mogu precizno izmjeriti brzinu vozila. Treba se smanjiti ta tolerancija s 10 km/h na 3 km/h", smatra Marušić. 

Je li obavezno upozorenje za radar?

Policiju smo pitali je li obavezno postavljanje upozorenja o kontroli brzine i zašto se na pojedinim lokacijama nalaze upozorenja bez kamera i obrnuto. Rekli su nam kako im nije cilj kažnjavanje građana, već podizanje prometne kulture i sprječavanje stradavanja u prometu.

"Policija nema zakonsku obavezu postavljanja prometnog znaka obavijesti koji označava dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine. Nije nam cilj sankcioniranje vozača, već pozitivno utjecati na stanje sigurnosti cestovnog prometa smanjenjem broja prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila te utjecati na smanjenje stradavanja u cestovnom prometu.

Bez obzira na to što nije postavljen prometni znak "kontrola brzine", vozači se mogu sankcionirati zbog prekoračenja propisane/dopuštene brzine vozila. Što se tiče područja gdje se nalazi znak kontrole brzine, a nema postavljenih kamera, na tim mjestima postoji mogućnost i povremeno se provode mjerenja brzine kretanja vozila drugim vrstama mjernih uređaja", naglasili su.