ZUB KRAVE, pronađen u čeljusti namjerno postavljenoj uz ulaz u Stonehenge na samom početku gradnje ovog neolitskog spomenika, mogao bi ponuditi ključne dokaze o tome kako je golemo kamenje transportirano gotovo 200 kilometara iz Walesa do ravnice Salisbury, piše The Guardian.

Analiza trećeg kutnjaka otkrila je da je životinja svoje prve dane provela u Walesu, što snažno podupire teoriju da su krave korištene kao tegleća stoka za vuču masivnih megalita. Čeljust je otkrivena prije jednog stoljeća, a povjesničari su od tada zaintrigirani pitanjima zašto je ondje postavljena i odakle potječe.

Putovanje zapisano u izotopima

Istraživači iz Britanskog geološkog zavoda (BGS), Sveučilišta u Cardiffu i University College London otkrili su da su izotopi olova u zubu pokazali skokove u sastavu tijekom kasne zime i proljeća. Smatra se da je do toga došlo jer je krava tijekom trudnoće koristila olovo pohranjeno u vlastitom kosturu za formiranje teleta. Sastav tog olova upućuje na to da je krava potjecala s područja s paleozojskim stijenama, poput onih pronađenih u Walesu, prije nego što je premještena u Stonehenge.

"To nam govori da je vrlo rano u svom životu ugradila olovo u svoj kostur i da je to olovo bilo iz starih paleozojskih stijena, starijih od oko 400 milijuna godina. Te vrste stijena prvenstveno se pojavljuju u Britaniji u Walesu, što je najbliža opskrba, a također i u Lake Districtu i Škotskoj", pojasnila je prof. Jane Evans, počasna suradnica istraživanja BGS-a.

"Wales je najbliže područje iz kojeg dobivate takve sastave olova. To sugerira da ova životinja, pronađena u Wiltshireu, nije započela život u takvom području. Morala je u nekom trenutku pasti na starijim stijenama, a očigledan zaključak, s obzirom na Stonehenge, jest da je Wales vjerojatno podrijetlo ranog života krave", dodala je.

Jesu li krave vukle megalite?

Položaj čeljusti sugerira da se radilo o nekoj vrsti rituala. "Čeljusna kost je postavljena u vrlo specifičnom dijelu najranije prstenaste strukture Stonehengea, što implicira da je to bio nekakav ritual, reći će arheolozi. Dakle, pitanje je, zašto? A onda dolazite do pitanja: je li ova životinja došla s ljudima koji su bili uključeni u transport kamenja, ili barem najranije migracije ljudi koji su donosili kamenje, iz Walesa u Englesku?" ističe Evans.

Iako donedavno nije bilo dokaza o korištenju stoke kao teglećih životinja u neolitiku, novija istraživanja strukture stopala nekih goveda sugeriraju da je to bilo moguće. Čak i ako krave nisu korištene, mogli su biti upregnuti volovi. "Ne znam koliko je vremena potrebno za vuču kamenja iz Walesa do Stonehengea, ali morate se moći hraniti i stoga će to biti velik proces. Morate imati ogromnu mrežu podrške da biste to učinili", rekla je Evans.

Nova dimenzija priče o Stonehengeu

Analize su također pokazale da se prehrana krave mijenjala s godišnjim dobima, od šumske krme zimi do ispaše na otvorenim pašnjacima ljeti. Iako nije jasno je li krava živa stigla na lokaciju ili su njezini ostaci tamo doneseni, očito je imala velik značaj za graditelje Stonehengea.

Michael Parker Pearson, profesor britanske kasnije prapovijesti na UCL-u, rekao je da je ovo "još jedan fascinantan dokaz povezanosti Stonehengea s jugozapadnim Walesom" i da otvara "primamljivu mogućnost da su goveda pomogla u vuči kamenja".

Richard Madgwick, profesor arheološke znanosti u Cardiffu, zaključio je: "Pruža neusporedive nove detalje o dalekom podrijetlu životinje i napornom putovanju na koje je dovedena. Tako često velike priče dominiraju istraživanjem na velikim arheološkim nalazištima, ali ovaj detaljan biografski pristup jednoj životinji pruža potpuno novu dimenziju priči o Stonehengeu."