Znanstvenici tvrde da su na crtežu Leonarda Da Vincija pronašli njegov DNK
ZNANSTVENICI koji stoje iza ambicioznog projekta "DNK Leonarda da Vincija" objavili su kako vjeruju da su se domogli genetskog materijala slavnog renesansnog umjetnika i izumitelja.
Iako su rezultati, predstavljeni u znanstvenom radu koji još čeka recenziju, tek preliminarni i zahtijevaju daljnju potvrdu, otvaraju vrata mogućnosti da je pronađena da Vincijeva DNK stara više od 500 godina, piše ScienceAlert.
Revolucionarna tehnika
Istraživački tim naglašava kako njihov rad nudi "tragove, a ne zaključke", no istovremeno pokazuje da je moguće izvući vrijedan biološki materijal čak i iz iznimno osjetljivih povijesnih predmeta.
Osmislili su revolucionarnu tehniku koja omogućuje ekstrakciju DNK ljudi, biljaka, bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama iz voštanih pečata na drevnim pismima, kao i iz same upijajuće strukture papira. "Zapravo, objekti za koje se nekada smatralo da su biološki tihi, otkriveno je da funkcioniraju kao živi otisci prstiju svojih okruženja", navodi se u priopćenju projekta.
Tragovi na crtežu Svetog Djeteta
U novoj studiji, znanstvenici su nježno uzeli bris s crteža crvenom kredom nazvanog "Sveto Dijete", za koji se vjeruje da je da Vincijev rad. Koristeći napredne metode sekvenciranja, uspjeli su izvući različite biološke informacije, uključujući DNK stabala naranče koja su rasla u vrtovima obitelji Medici u Toskani, ali i ljudsku DNK niske kvalitete.
Zasad nije poznato kome pripada pronađeni ljudski genetski materijal. Mogao bi potjecati od samog umjetnika ili od bilo koga tko je rukovao crtežom tijekom stoljeća. Ipak, analiza je otkrila markere Y kromosoma, što znači da DNK pripada muškarcu. Čini se da je ta osoba bila dio genetske skupine uobičajene na Mediteranu, posebno u središnjoj i južnoj Italiji, što uključuje i Toskanu, Leonardovu domovinu.
U potrazi za zajedničkom lozom
Znanstvenici su uzeli brisove i s drugih predmeta povezanih s da Vincijem, poput 500 godina starog pisma jednog njegovog rođaka, te su pronašli "zajednički signal Y kromosoma".
Isti genetski potpis nije pronađen na slikama drugih poznatih europskih majstora iz tog razdoblja. Ovi nalazi upućuju na moguću zajedničku mušku lozu povezanu s predmetima koji su pripadali da Vinciju, što svakako zaslužuje daljnje istraživanje.
Žele potpuno rekonstruirati Da Vincijev genom
Tim sada planira uzeti uzorke s drugih djela i predmeta za koje se pouzdano zna da su pripadali da Vinciju kako bi usporedili rezultate. Ti će se nalazi potom morati usporediti s DNK potvrđenih živućih potomaka slavnog umjetnika. Krajnji cilj projekta je potvrditi da Vincijevo posljednje počivalište i u potpunosti rekonstruirati njegov stoljećima star genom.
"Čak i ako su potvrđeni DNK podudarnosti s Leonardom još pred nama, uspjeh je sada neizbježan u smislu da je prijeđen prag", izjavio je predsjednik projekta, Jesse Ausubel sa Sveučilišta Rockefeller. Istraživači su gotovo desetljeće radili na praćenju da Vincijeve obiteljske loze te su nedavno uspjeli pronaći nekoliko živućih potomaka i utvrditi obiteljsko stablo koje seže sve do 1331. godine.
"Najteži cilj koji postoji"
Vjeruje se da su da Vincijevi posmrtni ostaci pokopani u maloj kapeli u dolini Loire u Francuskoj, no povjesničari nisu složni oko te tvrdnje. Zbog toga istraživači trenutno iskapaju obiteljsku grobnicu da Vincija u Italiji kako bi prikupili genetske informacije od njegovih rođaka.
Evolucijski biolog S. Blair Hedges, koji nije sudjelovao u studiji, izjavio je za časopis Science da projekt DNK Leonarda ima "otprilike najteži cilj koji postoji" u istraživanju drevne DNK, ali je korake koje poduzimaju istraživači nazvao impresivnima.
"Projekt je uspostavio čvrstu 'skelu', referentni okvir za otkrivanje 'potpisa' na drevnim umjetničkim djelima ili dokumentima koristeći DNK ili mikrobiome", zaključuje Ausubel. "Znanje i revolucionarne tehnike koje je projekt pionirski razvio mogu i sigurno će se primijeniti za stjecanje uvida u druge važne povijesne ličnosti."