PORAST razine mora postat će neizdrživ čak i ako globalno zagrijavanje ostane unutar granice od 1,5 °C, upozoravaju znanstvenici u novoj studiji objavljenoj 20. svibnja u časopisu Communications Earth and Environment. Upozoravaju da će i pri trenutnoj razini zagrijavanja od 1,2 °C doći do prisilnog preseljenja milijuna ljudi iz obalnih područja.

Glavni uzrok rasta razine mora je ubrzano otapanje ledenih pokrova Grenlanda i Antarktike, čiji je gubitak leda od 1990-ih četverostruko povećan zbog klimatskih promjena.

Iako je međunarodni cilj zadržavanja rasta temperature ispod 1,5 °C već gotovo nedostižan, analiza pokazuje da bi se, čak i uz naglo smanjenje emisija fosilnih goriva, do kraja stoljeća razina mora povećavala brzinom od 1 cm godišnje – brže nego što se mogu graditi zaštitne obalne strukture.

Svijet je trenutačno na putu ka zagrijavanju od 2,5 do 2,9 °C, što bi dugoročno gotovo sigurno dovelo do nepovratnog kolapsa ledenih pokrova Grenlanda i zapadne Antarktike, s porastom razine mora i do 12 metara.

Trenutno oko 230 milijuna ljudi živi na visini manjoj od 1 metra iznad razine mora, a oko milijardu ljudi živi unutar 10 metara nadmorske visine. I samo 20 cm porasta razine mora do 2050. godine moglo bi izazvati godišnju štetu od najmanje bilijun dolara u 136 najvećih obalnih gradova. Istraživači naglašavaju da svako smanjenje globalnog zagrijavanja usporava porast razine mora i omogućuje dulji rok za pripreme, čime se umanjuje utjecaj na ljude i ekonomije.

Profesor Jonathan Bamber s britanskog Sveučilišta u Bristolu navodi da je "sigurna granica" brzine porasta razine mora oko 1 cm godišnje, jer iznad toga prilagodba postaje vrlo teška, a dolazi do masovnih migracija iz obalnih u unutrašnje dijelove. Najteže bi bile pogođene siromašnije države poput Bangladeša, za razliku od zemalja poput Nizozemske koje imaju iskustva s borbom protiv mora.

Opasnost od nepovratnih procesa

Profesor Chris Stokes sa Sveučilišta u Durhamu, vodeći autor studije, rekao je da "već sada svjedočimo razvoju nekih od najcrnjih scenarija". Dodao je da trenutna razina zagrijavanja od 1,2 °C već uzrokuje ubrzanje rasta razine mora do razine koja bi mogla postati neodrživa prije kraja stoljeća.

Prosječna globalna temperatura prvi je put dosegnula 1,5 °C tijekom 2024. godine, no službeni cilj se računa kao prosjek tijekom 20 godina, pa se tehnički još uvijek smatra dostižnim.

Studija koristi podatke iz više izvora: geoloških zapisa iz prethodnih toplih razdoblja do tri milijuna godina unatrag, promatranja u posljednjim desetljećima i klimatske modele. Zaključak je da kontinuirani gubitak leda predstavlja egzistencijalnu prijetnju za obalne populacije diljem svijeta.

Profesorica Andrea Dutton sa Sveučilišta Wisconsin-Madison istaknula je da prošla topla razdoblja upućuju na to da će nekoliko metara – ili više – porasta razine mora biti neizbježno kad se globalna temperatura ustali iznad 1,5 °C.

Znanstvenici upozoravaju da bi, čak i ako se planet uspije vratiti na predindustrijske razine CO₂ uklanjanjem ugljika iz atmosfere, trebalo stotine ili tisuće godina da se ledeni pokrovi oporave. To znači da će zemljišta izgubljena zbog rasta razine mora ostati potopljena na vrlo dugo vrijeme, možda sve dok Zemlja ne uđe u novo ledeno doba.

Carlos Fuller, klimatski pregovarač iz Belizea, podsjetio je da je njegova zemlja 1970. premjestila glavni grad u unutrašnjost zbog uragana, no najveći grad i dalje se nalazi na obali i bio bi potopljen već pri porastu razine mora od 1 metra. "Ovakvi nalazi dodatno naglašavaju nužnost zadržavanja zagrijavanja što bliže granici od 1,5 °C", rekao je.