PRETJERANO oslanjanje na chatbotove može otupiti vještine kritičkog razmišljanja i umanjiti našu sposobnost da sami prepoznamo dezinformacije, pokazalo je novo istraživanje uglednog Massachusetts Institute of Technology (MIT). To je najnovija u nizu studija koje upozoravaju na potencijalne negativne posljedice prevelike ovisnosti o umjetnoj inteligenciji, piše The Guardian.

Dok alati umjetne inteligencije postaju sve napredniji i dostupniji, manipulirane slike i lažni naslovi sve su češća pojava. Umjetna inteligencija može biti dio rješenja i dokazano pomaže korisnicima u otkrivanju lažnog sadržaja, no novo istraživanje sugerira da takva pomoć ima svoju cijenu. Naime, prevelika ovisnost o umjetnoj inteligenciji pri provjeri istinitosti internetskih informacija može s vremenom otežati samostalno prosuđivanje.

Tijekom četverotjedne studije, objavljene u travnju, istraživači su pratili 67 sudionika, testirajući njihovu sposobnost da procijene jesu li parovi novinskih naslova i slika stvarni. Utvrdili su da su AI asistenti poput Claudea i ChatGPT-a bili korisni u otkrivanju lažnih vijesti, no kada su se sudionici previše oslanjali na njih, postali su lošiji u samostalnom uočavanju dezinformacija.

"Kada smo u interakciji s umjetnom inteligencijom, imamo osjećaj da postajemo bolji u određenim zadacima. Nije tako"

Istraživači su također otkrili da je umjetna inteligencija, pri odlučivanju o autentičnosti sadržaja, često davala prednost pružanju točnog odgovora umjesto poticanju razvoja vještina razmišljanja. Takva ovisnost, prema studiji, dugoročno bi mogla pogoršati sposobnost prosuđivanja.

"Kada smo u interakciji s umjetnom inteligencijom, imamo osjećaj da postajemo bolji u određenim zadacima, no brojna istraživanja pokazuju da to nije tako", kaže Anku Rani, doktorandica na MIT-ju i jedna od autorica studije.

Od sudionika u jednomjesečnoj studiji tražilo se da odgovaraju na pitanja o lažnim vijestima i slikama, s pomoći i bez pomoći AI asistenta temeljenog na tehnologiji GPT-4o i integriranog s Google pretraživanjem. Chatbot je mogao ukazati na tragove na koje treba obratiti pozornost; u jednom primjeru, AI je savjetovao korisniku da bolje pogleda policijsku značku, što je otkrilo da je slika lažna.

Zabrinutost nije nešto novo

Autori studije mjerili su koliko je umjetna inteligencija pomogla sudionicima da donesu točnu odluku, ali i kako se njihova neovisna prosudba mijenjala tijekom vremena. Otkrili su kompromisni učinak: umjetna inteligencija pomogla je sudionicima da bolje razlikuju stvarne od lažnih informacija, povećavajući vjerojatnost točne odluke za 21 %.

Međutim, njihova sposobnost samostalnog prosuđivanja, kada su im predstavljene nove slike bez pomoći umjetne inteligencije, pala je za 15,3 % do četvrtog tjedna eksperimenta. "Ovi rezultati pokazuju da, iako umjetna inteligencija može pružiti trenutačnu pomoć, dugoročno može narušiti sposobnost otkrivanja dezinformacija", navodi se u studiji.

Zabrinutost zbog posljedica pretjeranog oslanjanja na tehnologiju nije nova. Poznato je da su kalkulatori umanjili sposobnost računanja napamet, a GPS uređaji vještinu snalaženja u prostoru. Studija objavljena u časopisu Lancet 2025. godine otkrila je da su liječnici koji su koristili AI alate za klasifikaciju pri otkrivanju raka s vremenom postali lošiji u samostalnom obavljanju tog zadatka.

"Slijedim sustav jer zvuči kao da zna što govori"

Jedan neuroznanstvenik s Possibility Institutea nedavno je upozorio da prepuštanje previše misaonih procesa umjetnoj inteligenciji može oslabiti obrambene mehanizme mozga protiv demencije. Analiza studije MIT-ja napominje da pristup AI sustava može utjecati na sposobnost korisnika da održi dobru prosudbu.

Iako korisnici od chatbotova često traže brzinu i sigurnost, studija ističe da nijansiranije i istraživački vođeno propitivanje može poboljšati kritičko razmišljanje. Sudionici koji su koristili AI sustave sklone davanju izravnih uputa izjavili su da često "slijede sustav jer zvuči kao da zna što govori", navodi se u studiji.

Približno četvrtina ispitanika vjerovala je da im se vještina prepoznavanja dezinformacija poboljšava, čak i dok su im stvarni rezultati bili sve lošiji. Studija MIT-ja ima i neka važna ograničenja. Autori priznaju da su sudionici bili većinom iz SAD-a i Britanije i napominju da bi raznolikiji uzorak mogao pokazati događa li se slabljenje vještina i u drugačijim kulturnim i obrazovnim okruženjima.

Rezultati su posebno važni za obrazovne djelatnike

Dulje studije, koje bi pratile ispitanike dulje od četiri tjedna, također bi mogle rasvijetliti nastavlja li se pad sposobnosti istim tempom. Istraživači kažu da su njihovi rezultati posebno važni za obrazovne djelatnike.

Naime, oni se sve više oslanjaju na umjetnu inteligenciju kao alat u nastavi.  Zapažanja studije relevantna su i za širu javnost, s obzirom na poplavu sumnjivih internetskih informacija, od vijesti i viralnih slika do medicinskih tvrdnji i političkih glasina. 

"Kako umjetna inteligencija postaje sve naprednija, ključno je osigurati da ti alati izgrađuju vještine kritičkog razmišljanja, a ne kognitivnu ovisnost. To je presudno za održavanje otpornosti javnosti na dezinformacije", zaključuje se u studiji.