MARTIN Luther King Jr. (15. siječnja 1929. – 4. travnja 1968.) bio je američki baptistički svećenik, aktivist i jedan od najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov rad usredotočen na nenasilni otpor rasnoj nepravdi učinio ga je svjetski poznatom osobom, a 1964. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Martin Luther King Jr. rođen je kao Michael King Jr. u Atlanti, Georgia, u obitelji baptističkog svećenika Michaela Kinga Sr. i Alberte Williams King. Njegovo ime promijenjeno je u Martin Luther u čast njemačkog reformatora Martina Luthera nakon što je njegov otac posjetio Njemačku 1934. godine.

King je odrastao na segregiranom jugu, gdje je rasna diskriminacija bila duboko ukorijenjena. Pohađao je segregirane škole, ali je pokazao izuzetnu inteligenciju, preskočivši dva razreda i upisavši Morehouse College s 15 godina.

Nakon završetka Morehousea 1948. s diplomom iz sociologije, King je nastavio obrazovanje na Crozer Theological Seminary u Pennsylvaniji, gdje je stekao diplomu iz bogoslovlja 1951. Kasnije je doktorirao na Sveučilištu u Bostonu 1955., stekavši doktorat iz sistematske teologije. Tijekom studija upoznao je Corettu Scott, s kojom se oženio 1953. Par je imao četvero djece: Yolandu, Martina Luthera III., Dextera i Bernice.

Pokret za građanska prava

King je postao istaknuta figura u pokretu za građanska prava početkom 1950-ih. Njegova prva značajna uloga bila je tijekom bojkota autobusa u Montgomeryju 1955.–1956., pokrenutog nakon uhićenja Rose Parks jer je odbila ustupiti mjesto bijelcu.

King je predvodio bojkot kao predsjednik Udruženja za napredak Montgomeryja, koristeći nenasilne metode inspirirane Mahatmom Gandhijem. Bojkot je trajao 381 dan i završio je presudom Vrhovnog suda kojom je segregacija u javnom prijevozu proglašena neustavnom.

Godine 1957. King je suosnovao Konferenciju južnog kršćanskog vodstva (SCLC), organizaciju posvećenu borbi protiv rasne nepravde putem nenasilnih prosvjeda. Tijekom 1960-ih predvodio je brojne kampanje, uključujući prosvjede u Birminghamu 1963., gdje je uhićen i napisao poznato "Pismo iz birminghamskog zatvora", braneći strategiju nenasilnog otpora.

Njegov najpoznatiji trenutak bio je govor "Imam san" (I Have a Dream), održan 28. kolovoza 1963. tijekom Marša na Washington za poslove i slobodu. Taj govor, u kojem je izrazio viziju svijeta bez rasne diskriminacije, postao je simbol borbe za jednakost. King je također podržavao ekonomske reforme i bio je kritičan prema Vijetnamskom ratu, što je izazvalo kontroverze.

Atentat i nasljeđe

Martin Luther King Jr. ubijen je 4. travnja 1968. u Memphisu, Tennessee, dok je stajao na balkonu motela Lorraine, pogođen metkom iz snajperske puške. Atentator, James Earl Ray, bijegom je pokušao izbjeći pravdu, ali je uhićen dva mjeseca kasnije u Londonu i izručen SAD-u.

Ray je priznao krivnju 1969. i osuđen je na 99 godina zatvora, iako je kasnije povukao priznanje, tvrdeći da je bio dio šire zavjere. Unatoč istrazi koja je zaključila da je Ray djelovao sam, spekulacije o uključenosti drugih, uključujući vladine agencije, ostale su prisutne, no nikada nisu dokazane.

Godine 1983. uspostavljen je nacionalni praznik u njegovu čast, Dan Martina Luthera Kinga Jr., koji se slavi trećeg ponedjeljka u siječnju.